Ovdje možete preuzeti prvi dvobroj časopisa Sveske za javno pravo
Sveske za javno pravo donose analize javnopravnih problema i procedura koje ulaze u javno pravo. Analize su nastale u okviru Fondacije Centar za javno pravo. Fondacija je osnovana uz podršku Ministarstva vanjskih poslova SR Njemačke, Pakta za stabilnost u jugoistočnoj Evropi. Centar se u svom radu fokusira na region (Hrvatska, Srbija, Crna Gora), ali se težištem analiza orijentira na Bosnu i Hercegovinu. Jer, ovdje javnopravni instituti i, generalno, regulacija javnopravnog karaktera predstavljaju najozbiljniju zapreku društvenom napretku.
Takve analize su danas neophodne, budući da se javno pravo u cijeloj regiji nalazi u fazi reformi. One su više uslovljene internacionalnim diktatima i zahtjevima pravnih integracija nego nacionalnim projekcijama potreba. U Bosni i Hercegovini se sve bitne osobine ove tendencije pokazuju, na jednoj strani, u formi pritiska Vijeća Evrope i pravnih zahtjeva iz odluka Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić/Finci, a na drugoj strani, u formi zahtjeva Evropske unije.
Danas je jasno da se ovaj proces, bar u Bosni i Hercegovini, neće odvijati prema logici samorazumljive nužnosti i da neće biti proveden bez poteškoća. To se najbolje pokazalo u vanskupštinskim i skupštinskim procedurama koje su pratile dosadašnje pokušaje da se ustavno pravo Bosne i Hercegovine prilagodi potrebama efikasnije organizacije državne vlasti. One su provođene uz asistenciju internacionalnih posrednika i njihov neuspjeh ne može biti reduciran samo na internacionalno prisustvo u jednom ekskluzivno nacionalnom području. Bitni razlozi za neuspjehe leže, ipak, u snažnom institucionalnom srastanju političkih elita i birokratskih strukutra sa postojećim ustavnim modelom. Suviše je naivno očekivati da će birokratija i politička nomenklatura, koja se bez vidnog doprinosa socijalnom napretku već godinama provlači parlamentarnim procedurama, dokinuti ustavni sistem od kojeg živi. Do ustavnih promjena, koje bi na postojećim premisama bosanskohercegovačku državu uvodile u političku praksu staranja o uspostavljanju socijalnog blagostanja, zasigurno neće doći. Reformski put je zatvoren vladavinom u ime naroda koja državni prostor prevodi u nesinhroniziranu konkurenciju “narodnih volja” i blago stanje jednog naroda vezuje za obespravljenje drugog.
U prvom dvobroju je u fokusu predstojeća reforma ustavnog prava Bosne i Hercegovine. Manfred Dauster analizira opšti ustavni okvir i “meke tačke” ustavne strukture koje se u usporedbi sa normiranim pravnim principima pokazuju kao pravne nedosljednosti. Slijedi prikaz “modeliranja” ustava prema premisama odluke Sejdić/Finci sa popisom propisa koji će se morati izmijeniti u prvom krugu; autori su saradnici FCJP Nedim Kulenović, Inja Hadžialić-Bubalo i Mirza Korajlić. Analiza Farisa Vehabovića je fokusirana na problem kompatibilnosti programskih ciljeva političkih partija sa izmjenama ustava. Pokazaće se da politčke partije u načelu ne podržavaju one promjene ustavnih odredbi bez kojih reforma ne može biti provedena. Problem reforme penzionog sistema (Sanel Karađuz) i analiza slabih mjesta Zakona o javnim nabavkama, posebno u pogledu njegove usklađenosti sa Zakonom o upravnom postupku (Rifat Zlomužica) sljedeći su temati. Posljednja tema je zamišljena kao repetitorij: Emina Hasanagić izdvaja najbitnije organizaciono-tehničke karakteristike pravosudnog uređenja i podsjeća na opšta mjesta nadležnosti entitetskih sudova.
Priložene analize ne nude konačna rješenja. One upućuju na slaba mjesta javnopravnog ustrojstva i ukazuju na zahtjeve koje pred javnopravnu reformu postavljaju pravni standardi. No, ne smije se zaboraviti ni najvažniji efekt pravnih analiza: izgradnja kulture pravnog diskursa između ideološki suprotstavljenih (političkih) blokova. Centar za javno pravo rukovodi se ideološki neutralnim ekspertizama javnopravnih fenomena. On na pitanja koja imaju javnopravni karakter nudi normativno usmjerene odgovore koji se rukovode isključivo standardima moderne pravne znanosti i priznatim javnopravnim stečevinama. Analize koje objavljujemo na ovim stranicma izlaze u susret takvim zahtjevima.
Budući da je osnovni zadatak Centra za javno pravo uspostavljanje naučnih kriterija kao mjerila prema kojima se mora uobličavati javno pravo, prilika je za poziv na saradnju: naše stranice i institucionalni okviri su otvoreni za saradnike koji se žele okušati u dogmatski utemeljenim i pravno usmjerenim analizama akutnih problema javnog prava iz naše regije. Rado ćemo staviti na raspolaganje naše resurse analitičarima iz država u regionu koji se osjećaju pozvanim i žele se upustiti u diskurs o javnopravnim problemima.
Centar za javno pravo je ujedno i mjesto za individualna i grupna savjetovanja i za pravne ekspertize. Prvi dvobroj Sveski za javno pravo ilustrira izbor analiza koje mogu poslužiti kao uzor zainteresiranim strankama. Naši eksperti daju stručne odgovore na pitanja organizacije državne vlasti i državne uprave, na pitanja sadržaja i primjene propisa Evropske unije i međunarodnopravnih standarda, na pitanja ustavotvorstva i tumačenja ustavnog prava, kao i na sve srodne probleme parlamentarnog prava, izbornog prava, upravnog prava i prava evropskih integracija.
Edin Šarčević
