Broj 29
Ovdje možete preuzeti broj 29 časopisa Sveske za javno pravo
Fondacija CJP je povodom desetogodišnjice uspostavljanja VSTV-a BiH objavila zbornik ekspertiza (Ko bira sudije redovnih sudova, Sarajevo 2014) o izboru i kontroli rada sudija i tužilaca. Uz preporuku da se razdvoje sudsko i tužilačko vijeće, postignuta je saglasnost i o nizu konkretnih promjena koje se moraju ugraditi u novi model institucionalne zaštite nezavisnosti i stručnosti sudija i tužilaca. Personalna strukutra VSTV-a je, između ostalog, identificirana kao osnovni problem. Preporučena je izmjena dosadašnje prakse izbora članova VSTV-a. Ona je “pokazala niz slabosti i nanijela instituciji dosta štete”. Jer, u VSTV su umjesto nesumnjivih autoriteta “dolazili mariginalni članovi profesionalne zajednice od kojih je institucija često imala više štete nego koristi”. Naši eksperti su, naime, 2014. godine zahtijevali da se izbor članova zasniva na jasnim principima: visok moralni ugled u profesionalnoj zajednici i društvu, profesionalni kredibilitet i sposobnost strateškog razmišljanja i donošenja odluka.
Iste godine je za predsjednika VSTV-a izabran dotadašnji predsjednik Osnovnog suda u Banjaluci. O njegovom profesionalnom ugledu se nije znalo ništa, ali ga je ubrzo dokumentirao revizorski izvještaj o poslovanju ovog suda za 2014. Izvještaj je zapravo donio bilans prekršaja predsjednika banjalučkog suda i može se čitati kao profesionalni curriculum sadašnjeg predsjednika VSTV-a. Tako u profesionalni profil ovog sudije ulazi kršenje niza propisa o finansijskom poslovanju i nepravilnosti u provođenju postupka javnih nabavki, nezakonito obračunavnje plate i nadoknada, poreza i doprinosa i nezakonit prijem pripravnika i volontera. Osim što omogućuje uvid u način rukovođenja sudom izvještaj indirektno konkretizira pojam visokog moralnog ugleda u praksi izbora predsjednika VSTV-a. To je sada pravnik koji vodi instituciju pravosuđa na premisama kršenja pravnih propisa. Ne treba mnogo mašte kako bi se zaključilo da je za sve to, bar u banjalučkom Osnovnom sudu, bila neohpodna politička podrška, uz to nešto kriminogene energije i opšti talenat za intrige. I šta smo dobili nakon preuzimanja institucije VSTV-a? Osim internih pritisaka za upošljavanje stručnog osoblja u VSTV-u, aranžiranja disciplinskih prijava sudijama, ova “personalna struktura” je uspostavila sadašnji model izbora sudija i tužilaca – prema nevidljivom kriteriju lojalnosti novom rukovodstvu i njegovim vrijednostima.
Zakonomjernost u razvoju jedne institucije određuje rukovođenje institucijom. Dobili smo tako u zadnje tri godine VSTV koje karakterizira mentalitet spletki, upravljanje pritiscima i kadrovskim kalkulacijama. Ko još sumnja u ovaj nalaz, neka se podsjeti nategnute argumentacije kojom je pravdan izbor sadašnjeg predsjednika Suda BiH i odlučujućeg (suzdržanog) glasa člana VSTV-a, i neka odmah prouči stvarnu vezu ove suzdržanosti sa nedavnim izborom glavnog tužioca RS-a. Treba proučiti npr. i u kakvoj stvarnoj vezi stoji javno navođenje neugodnih činjenica iz profesionalne biografije sadašnjeg predsjednika VSTV-a koje je polovinom 2015. iznijela predsjednica Suda BiH sa disciplinskom prijavom koja joj je aranžirana neposredno pred kraj mandata. Ima tu, dakle, čovjek da se zamisli!
Personalna struktura je od ove institucije napravila mjesto za zbrinjavanje loših i prosječnih pravnika koji imaju natprosječnu političku podršku. Mali logički napor nas vodi do zaključka da je haotično pravosuđe i prodor prosječnosti u sve strukture neposredan rezultat sadašnjeg rukovodstva. VSTV se danas koristi i za obračun sa javnošću i socijalnim grupama kako bi se privatni nastupi rukovodstva poistovjetili sa VSTV-om. Autoritet VSTV-a koristi se za zabranu svake kritike. Sve u svemu, osnovni generator slabljenja svih grana pravosuđa je, ipak, aktuelno rukovodstvo VSTV-a i šutljivi izvršioci. I još jednom s ovog mjesta: potreban je novi zakon, i Vijeće u novom sastavu.
