Broj 38
Ovdje možete preuzeti broj 38 časopisa Sveske za javno pravo
Centar za javno pravo je obilježio 70-godišnjicu donošenja njemačkog ustava međunarodnim naučnim skupom o bosanskohercegovačkom federalizmu. Tema je izabrana svjesno: negativna iskustva sa bh-federalizmom su se uspoređivala sa pozitivnim bilansom njemačkog federalizma kako bi se došlo do zajedničkih stavova o unapređenju federalnog modela BiH.
Na skupu se najprije pokazalo da je naučni pristup bh-federalizmu u regiji opterećen ideološkim stavovima koji izviru iz ratnih pozicija i poslijeratnih interpretacija socijalnih i pravnih činjenica. Državno-pravna priroda bh-entiteta povezana sa pravnom prirodom rata za BiH bitno determinira stavove pravne nauke i politologije o državnopravnom modelu koji uspostavlja Dejtonski sporazum. Interpretacija federalizma se tako kreće između polova čistog pozitivizma i nacional-romantičarskih utopija. Prve, pozitivističke, se oslanjaju na javnopravne propise u čiju interpretaciju učitavaju značenja koja su lišena svakog kontakta sa socijalnim pokretima i događajima, sa njihovom političkom pozadinom i opštim mjestima etike. Druge, utopijske, slijede teorijske modele, preskaču realne odnose i ustavne propise, pa pozicioniraju bh-federalizam u izmaglicu željenih rješenja.
Dalje se vidjelo da standardi njemačkog državnog prava, ne ulaze u duktus argumenata koje koristi “regionalna nauka”. Takav rezultat je djelimično razumljiv budući da spečifičnosti složenih država onemogućuju direktno preuzimanje uspostavljenih rješenja. No, standardi njemačkog državnog prava su najprije jezički (npr. unitarna savezna država, kooperativni federalizam, vjernost/lojalnost državi), a onda i sadržajno (npr. raspodjela kompetencija i nepisano ustavno pravo kao regulator federalnih odnosa) neophodna pretpostavka za valorizaciju modela složene države. Ovaj skup je potvrdio da nedostaje odgovarajuća pojmovna baza koja omogućuje racionalnu diskusiju o federalizmu. Instituti njemačkog državnog prava koji su importirani preko “lingua americana” gube svoje precizne kontre i ovdje su zbog toga ili nepoznati ili neupotrebljivi.
Konačno, vidjelo se da je Ustavni sud BiH krajnje defanzivno i kazuistički odgovarao na pitanja koja su se postavljala u vezi sa federalizmom. On nije iskoristio nijednu priliku da egzaktno formulira pisane i nepisane zapovijesti koje reguliraju federalne odnose (npr. koliziono pravilo, sadržaj normativne hijerarhije ili entitetske obaveze na lojalnost državnom ustavu). Zbog toga ustavna i politološka nauka nije ni imala uporište u sudskoj praksi i nije mogla razviti zaokružene doktrine o bh-federalizmu.
Sve u svemu, naučni skup kojem je posvećen ovaj broj dokumentira da je bh-federalizam otvorena tema o kojoj nema saglasnosti, kako u pogledu sadržaja tako ni u pogledu historijskih ili formalno-pravnih elemenata. U ovom broju donosimo izbor radova sa spomenutog skupa kako bismo čitaoce uveli u širinu pitanja koje otvara usporedba bosanskohercegovačkog i njemačkog federalizma. Time, općenito, upućujemo na smislenost federalnog uređenja BiH, na prednosti i nedostatke federalnog ustroja modernih država. Prevodi njemačkih radova mogu se preuzeti na web-stranici Centra za javno pravo (www.fcjp.ba) zajedno sa analizama koje nisu objavljene na ovom mjestu.
