Ovdje možete preuzeti broj 6 časopisa Sveske za javno pravo
Zaštita ličnih podataka ulazi u korpus zaštite privatnosti i predmet je regulacije informacijskog upravnog prava koje je regulirano u međunarodnim konvencijama, ustavnom pravu i različitim zakonskim propisima. Poseban značaj ovo područje ima u javnopravnim odnosima, jer se tijela državne vlasti ograničavaju tajnošću ličnih podataka. O antinomičnim situacijama koje nastaju reguliranjem materije hrvatskog informacijskog upravnog prava piše Alen Rajko. Njegova analiza izlazi iz hrvatskih pravnih okvira i ima univerzalnu dimenziju. Ona se vidi u odgovoru na pitanje, kako postupati sa propisima koji na jednoj strani jamče pravo na pristup informacijama, a na drugoj sigurnost i tajnost ličnih podataka.
Dvije analize se dodiruju tematikom lokalne samouprave: Nives Kopajtich-Škrlec pitanjima lokalne samouprave prilazi obuhvatnim prikazom decentralizacije u Hrvatskoj. Ona u fokus stavlja pravnu nesigurnost koja prožima sve segmente hrvatskog modela decentralizacije i ukazuje na logičke slabosti u raspodjeli nadležnosti između državnih tijela i jedinica lokalne samouprave. Maida Behrem-Stojanov se koncentrira na zakonodavne reforme lokalne samouprave u BiH i fokusira se na neposredan izbor načelnika opština. Njena pažnja je usmjerena na konstelacije u kojima izabrani načelnici nemaju osiguranu podršku u predstavničkom tijelu opštine. Tu se pokazuju slabosti u sistemu odlučivanja na lokalnom nivou: on računa sa politički lojalnim kadrovima, odnosno kadrovima koji imaju većinsku političku podršku i tako obezbjeđuju da se opštinske nadležnosti stave pod kontrolu jedne političke partije. Problem se analizira s obzirom na konkretne slučajeve koji pokazuju prednosti ovog sistema, kao i s obzirom na moguća poboljšanja u pogledu pokretanja inicijative za opoziv načelnika opštine.
Centralni temat u ovom broju predstavlja problem neposrednih oblika demokratskog odlučivanja u BiH. Problem je uveden u politički diskurs sa odlukom Narodne skupštine Republike Srpske da provede referendum o pitanjima iz državne nadležnosti. Odluka se brzo pokazala kao politički trik ovog de facto- jednopartijski ustrojenog entiteta. No, ona zahtijeva pažljiviju analizu pitanja, da li se BiH otvara prema neposrednoj demokratiji. Aida Hunček-Pita, Zlatan Begić, Davor Trlin i Manferd Dauster bacaju više svjetla na neposredno odlučivanje u BiH kao i na odgovarajuće oblike neposrednog odlučivanja u SR Njemačkoj. Analize pokazuju da nema ni jednoznačnog, ni dogmatski jasno utemeljenog stava o statusu neposredne demokratije u Ustavu BiH. Tamo gdje se nastoji postulirati neposredna demokratija kao državnopravni princip, uočljiva je unekoliko nategnuta argumentacija koja bez jasnog pravnog osnova neposrednu demokratiju smješta u okvire ustavnog prava BiH.
Temu iz prethodnih brojeva, o jednom vrhovnom sudu za BiH, zaključujemo stavom Meddžide Kreso koji jednoznačno govori u prilog uspostavljanja državnog vrhovnog suda, a ovaj broj Sveski za javno pravo analizom Dušanke Marinković-Drača o kriteriju ekonomski najpovoljnije ponude u hrvatskom zakonu o javnim nabavkama. Tema se analizira s obzirom na novi Zakon o javnoj nabavi (primjena od 1. januara 2012).
Sa ovim brojem ujedno zaključujemo i 2011. godinu. Sveske za javno pravo ulaze, dakle, u 2012. godinu sa analizama koje pokrivaju najvažnija područja javnog prava u regiji. U naš bilans, osim toga, ulaze autori mlađe i srednje generacije, zatim, politički neutralne i dogmatski utemeljene analize i iznad svega regionalna otvorenost. Taj pravac ćemo slijediti i u sljedećoj godini.
Edin Šarčević
