Ovdje možete preuzeti broj 7 časopisa Sveske za javno pravo
U bilans zemalja iz regiona za prvi kvartal 2012. ulaze ubrzane pripreme Hrvatske za puno članstvo u EU, status kandidata i kontroverzni politički stavovi o mogućem članstvu Srbije u EU i nastavak blokada ustavne reforme u BiH. Rasprave o ustavnim promjenama i o reformi pravosuđa ostaju u BiH na nivou besplodnih političkih dogovora. U centru ove tendencije su antidržavne politike srpskih partija iz RS i hercegbosanske ambicije za stvaranje trećeg, hrvatskog entiteta oba HDZ-a. U radu Privremene zajedničke komisije oba doma Parlamentarne skupštine BiH, za provođenje presude Sejdić/Finci, nema ozbiljnih pomaka. Komisija je do početka ove godine napisala samo spisak partijskih želja.
Politička larma iz Republike Srpske je u potpunosti prigušila argumente pravne struke i stavove objektivne pravne znanosti. Insistira se na srpskom vlasništvu nad entitetom RS, na antisrpskom karakteru ustavnih promjena, na vraćanju “izvornom Daytonu” zbog odbrane RS kao “najvećeg uspjeha srpskog naroda od 1918”, odnosno “jedinog, zasad postojećeg uspjeha u proteklom vijeku”, zatim na antisrpskom karakteru Tužilaštva i Suda BiH, na ukidanju VSTV i državnih nadležnosti. Politička poruka iz RS je da se na osnovama odluke ESLJP Sejdić/Finci “neće desiti masovne promjene Ustava”. Ovakav stav kalkulira sa izigravanjem više odluka Ustavnog Suda BiH i ESLJP kao i sa prekidanjem poslijeratnog civiliziranja bosanskohercegovačkog ustavnog uređenja. Cilj je da se BiH vrati u rasno-naturalističke koncepcije i predratno stanje u kojem svi pravni standardi padaju pred nacionalistički profiliranom “narodnom voljom”.
Ustavno pravo BiH mora se civilizirati privođenjem ustava i organizacije državne vlasti standardu pravne države. Pod tim podrazumijevam sposobnosti i volju građana, političkih partija koje ih reprezentiraju, masovnih medija i socijalnih elita da učine posljednje korake za pristup evropskim integracijama tako što će osigurati efektivno funkcioniranje pravnodržavnih mehanizama. Taj se proces u bosanskohercegovačkim prilikama može shvatiti kao otklanjanje mentalnih i političkih blokada u napretku prema društvu blagostanja korištenjem ustavnog prava. On podrazumijeva socijalno-političko sazrijevanje koje vodi prema modernizaciji države putem političke kontrole i samokontrole etno-nacionalističkih politika. Na prvom mjestu mora se pomisliti na političko sagledavanje zločinačkih premisa, na nefunkcionalnost i autokratski potencijal sadašnjeg ustavnog modela. Njegovo preoblikovanje u pravcu civiliziranja danas mora stajati u uskoj vezi sa učvršćivanjem višenacionalne Evropske unije i svjetske zajednice. Time bi se standardizirale forme vršenja političke vlasti i civilizirala bi se vladavina uopšte. Presuda Sejdić/Finci sadrži impulse koji bi morali poslužiti ovoj svrsi.
Izgradnja ustavnog sistema, koji bez ikakve rezerve podstiče zaštitu ljudskih prava i pravne države, podrazumijeva otklanjanje institucionalnih ostataka rata, razgradnju institucionalnih barijera za zaštitu apstraktnog čovjeka i dogradnju institucija koje osiguravaju prohodne zakonodavne procedure sa snažnim mehanizmima za kontrolu političke klase i državnih funkcionera. Izgradnja takvog sistema se oslanja na tekovine konkretnih država, članica Vijeća Evrope i Evropske unije. To su tekovine koje obavezuju i BiH.
Analize iz ovog broja stavljaju u fokus probleme tretmana imovine, problem vremenskog važenja zakona u predmetima ratnih zločina, neujednačenu sudsku praksu i pitanje efikasnog izvršenja sankcija, zatim institucionalnu reformu pravosuđa, problem pravne zaštite kulturnohistorijskog nasljeđa u BiH i jedan konrektan slučaj izbjegavanja entitetske vlasti da primijeni Zakon o javnim nabavkama, kao i problem migracija i azila u BiH. Zajedničko im je da detektiraju mjesta na kojima se pravni sistem mora civilizirati uspostavljanjem ustavnopravnog okvira države u kojoj se ne smije vladati prisvajanjem socijalnog produkta i imovine u ime jednog naroda, kako bi se obespravio čovjek i drugi narod.
Analize iz ovog broja treba uzeti kao doprinos civiliziranju javnog prava.
Edin Šarčević
