Ovdje možete preuzeti broj 8 časopisa Sveske za javno pravo
“Danas je historijski dan za Hrvatsku i Evropsku uniju” (José Manuel Barroso, predsjednik Evropske komisije). Ova rečenica nije samo kurtoazni stav kojim se juli 2013. određuje kao rok za pristup Hrvatske evropskim integracijama, nego predstavlja tačan opis završnog bilansa višegodišnjih pregovora o članstvu Hrvatske u zajednici prava i zajednici vrijednosti. “Historijski dan”, na jednoj strani, može za Hrvatsku predstavljati revolucionaran iskorak iz postratne etno-populističke državnopravne kulture u kulturu pravne države. U njen bilans ulazi i odvajanje Hrvatske od regije u koju je bila integrirana, ne samo jezički, nego i pravno. Na drugoj strani, “historijski dan” se za Evropsku uniju ogleda u trogodišnjoj krizi eura. Unija će sa hrvatskim članstvom ući u četvrtu godinu krize koja se mora okončati, ili ukidanjem zajedničke valute, ili uspostavljanjem nove evropske federacije. Centralna tema ovog broja su izabrani aspekti hrvatskog javnog prava.
Time Sveske za javno pravo ne želim fokusirati na otvorene probleme integracije, nego naglasiti otvorena pitanja nacionalnog prava, dakle, pitanja koja neće moći biti riješena supranacionalnim pravom. Za područje Hrvatske ostajemo, prema tome, na tlu nacionalnog prava: donosimo analize koje se koncentriraju na poteškoće u primjeni upravnog ugovora, na uknjižbu prava vlasništva na nekretninama u društvenoj svojini, zatim na područno ustrojstvo Hrvatske, na unapređenja izborne administracije i, konačno, analizu jednog problema koji objedinjuje javnopravne i privatnopravne aspekte. Naime, pitanje značaja jurisdikcije Evropskog suda za ljudska prava za nacionalno uobličavanje procesnih pravila parničnog postupka.
Bosanskohercegovački temat obuhvata nekoliko prigodnih analiza; centralni dio se odnosi na jurisdikciju najviših sudova, na prikaz dvije odluke: jedne Suda BiH i druge Ustavnog suda BiH. Najprije upućujem na desetogodišnjicu primjene Zakona o zaštiti od klevete. Tim povodom objavljujemo analizu bilansa sudske prakse nastale u području primjene ovog zakona i analizu njegovih slabosti. Uz to dolazi prikaz pravnih posljedica zbog prestanka rada Komisije za imovinske zahtjeve raseljenih osoba i izbjeglica. Ova analiza skreće još jednom pažnju na sudbinu otvorenih i neriješenih predmeta iz nadležnosti Komisije. Sveske zaključujemo prikazom odluka bosanskohercegovačkih sudova. U jednoj odluci (Ustavni sud BiH) se analizira falsifikatorski postupak Ustavnog suda BiH u pogledu vlastite prakse, u drugoj se afirmiše praksa Suda BiH koji u području primjene prava konkurencije direktno preuzima praksu Evropskog suda i Evropske komisije.
Sveske za javno pravo idu dalje, čitaocima želim ugodnu lektiru.
