Ovdje možete preuzeti broj 10 časopisa Sveske za javno pravo
Sa ovim brojem Sveski preko stotinu pravnih analiza, stručnih mišljenja, prikaza i ekspertiza koje su okupile oko osamdeset saradnika iz cijele regije ulazi u trogodišnji radni učinak Centra za javno pravo. Pored toga, u bilans 2012. godine — osim četiri broja Sveski za javno pravo— ulaze četiri stručna simpozija i publiciranje četiri knjige (Sistem socijalne zaštite, Pravosuđe u medijima, Ko bira sudije ustavnog suda? i Državna imovina). Objavljenim monografijama je stavljeno na uvid dvadeset i šest ekspertiza o temeljnim javnopravnim pitanjima Bosne i Hercegovine i regije.
Statistiku publiciranih ekspertiza ne spominjem kako bih istakao obim rada u okviru CJP. Iz nje se, zapravo, i ne vidi stvarni angažman. On obuhvata također stručne i naučne skupove ili svakodnevnu komunikaciju sa stručnom i znanstvenom publikom. Navedeni podaci dobijaju značaj u drugom kontekstu, naime,u vezi sa činjenicom da rad CJP i njegovu publicističku djelatnost finansira Ministarstvo vanjskih poslova Savezne Republike Njemačke u okviru Pakta za stabilnost u Jugoistočnoj Evropi. To pokazuje u kojoj mjeri se Savezna Republika Njemačka angažira na uspostavljanju standarda pravne države u BiH i regiji. Finansiranje CJP samo je jedan od konkretnih dokaza da je njemački angažman, u pogledu sistematičnosti, konsekventnosti i pažljive orijentiranosti na pravni sistem nenadomjestiv, i da mu se u području pravnih reformi u regiji ne približavaju države iz istog kulturnog kruga. Sa svakim brojem Sveski za javno pravo ovu činjenicu treba imati na umu.
U profil ovog broja, osim javnopravnih analiza koje pokrivaju upravnopravne i ustavnopravne probleme, jurisdikciju i parlamentarno pravo, ulaze temati koji nisu čisto pravnički. Oni su svjesno odabrani. Jedan je posvećen pravno-politološkim analizama Jürgena Habermasa. CJP je krajem prošle godine, paralelno sa njemačkim izdanjem, objavio knjigu Ogled o ustavu Evrope koja može poslužiti kao “udžbenik” o historijskim potencijalima ljudskih prava, iznad svega — ljudskog dostojanstva: ljudsko dostojanstvo je moralni izvor za sadržaj svih ljudskih prava, a transnacionalna prava donose civiliziranje društvenih i državnih odnosa vlasti. Potencijal ovog stava je neiscrpan, i može biti produktivno iskorišten u pogledu civilizirajućih efekata ustavnog prava, posebno u BiH. Sa znanstvenog kolokvija koji je upriličen povodom objavljivanja ove knjige donosimo nekoliko rasprava. One nas podsjećaju na filozofske potencijale Kantove ideje vječnog mira i pokazuju njene domete u modernoj političkoj filozofiji. Drugi temat ima državnopravnu podlogu i teološko-filozofski odgovor. On nas uvodi u jednostavnu ali spornu temu — dan državnosti BiH. Umjesto pravničkih rasprava, donosimo ovim povodom prigodan tekst fra Ivana Šarčevića kojim se bosanskohercegovačka državnost postavlja kao pitanje konstituiranja kohezionih ideja, mišljenja i djelovanja koje integrira. O temi piše teolog, analitički postupak je historijsko-sociološki, i upravo zbog toga može poslužiti pravnicima kao malo filozofsko uputstvo da normativnost ne donosi nužno pravdu, posebno ako gubi svaki oslonac u etici.
Našim saradnicima se zahvaljujem za trud i pažnju s kojom su pisali analize za prvih deset brojeva, našim čitaocima poruka da Sveske za javno pravo idu dalje.
