U organizaciji Fondacije Centar za javno pravo je 02. novembra/prosinca 2012. godine u Sarajevu odrľano jednodnevno savjetovanje o problemu izbora sudija ustavnih sudova. Savjetovanje je organizirano kao regionalni naučni skup sa 57 učesnika. Među njima su bili pravnici iz drľavnih institucija, iz ustavnih i vrhovnih sudova, iz Suda BiH, zatim profesori univerziteta, advokati, predstavnici ambasada, međunarodnih organizacija, NGOa i fondacija. U pogledu regionalne zastupljenosti na skupu su učestvovali eksperti iz Crne Gore, Hrvatske, Makedonije, Srbije i Bosne i Hercegovine. Savjetovanje je odrľano na osnovu četrnaest ekspertiza (referata) koji su problem izbora sudija ustavnih sudja smjestili u regionalni kontekst i teľište stavili na Bosnu i Hercegovinu.
Učesnici su se nakon višesatne rasprave usaglasili da postoje ozbiljne slabosti u pogledu procedura i kriterija za zbor sudija ustavnih sudova, a da je u BiH nakon kontroverznih imenovanja u Ustavni sud BiH izbor stručnog i moralnog pravnika nadomješten izborom političkog kadra. Ovakva praksa predstavlja izigravanje ustavnih standarda kao i uloge ustavnog suda u cjelini. U BiH je ona višestruko problematična zbog asimetričnog pravnog sistema, nefunkcionalnog skupštinskog sistema i etničkih napetosti koje se direktno reflektiraju u zakonodavnim procedurama i sudskoj praksi.
Slobodan sam Vam u smislu rezimea rezultata ovog savjetovanja ispred CJP uputiti sljedeće
z a k l j u č k e i p r e p o r u k e:
1. Postojeći model izbora sudija Ustavnog suda BiH se mora poboljšati tako što će se ova materija regulirati posebnim propisom koji bi bio u rangu ustavnog zakona.
2. Cilj nije depolitizacija izbornih procedura nego depolitizacija kandidata za sudije ustavnih sudova i izbor stručnih i neutralnih sudija. Političke partije i političke koalicije, odnosno, „politika“ ne moľe biti odstranjena kao dominantan faktor u proceduri izbora sudija ustavnih sudova, ali se mogu uspostaviti kriteriji koji će u proceduru uvoditi stručne i depolitizirane kandidate.
3. Konkretnim propisom se precizno moraju normirati činjenične pretpostavke za „istaknutog pravnika“ ili za „visoki moralni ugled“. Iza ovoga stoji zahtjev da se spriječi izbor kandidata koji bi na poziciju sudija ustavnih sudova dolazili sa visokih partijskih ili političkih funkcija, odnosno sa mjesta izvršnih funkcija u političkim partijama i drľavnim tijelima koja se imenuju političkim putem. Mora se propisati da kandidati za sudije ustavnih sudova četiri ili pet godina prije kandidature ne bi smjeli biti pozicionirani kao nosioci političkih funkcija.
4. Kriterij „istaknuti pravnik“ se mora objektivizirati tako što će se za izbor na mjesto sudije ustavnog suda zahtijevati:
- poloľen pravosudni ispit (alternativno, doktorat pravnih nauka),
- objavljeni radovi ili pravna mišljenja u referentnim pravnim časopisima,
– radno iskustvo koje je upotpunjeno objavljenim ekspertizama o otvorenim pravnim pitanjima i koji predstavljaju doprinos pravnoj teoriji i praksi,
– opštepriznata specijalnost iz bar jedne pravne oblasti, dokazana pravnim ekspertizama, uspješnom i priznatom sudskom praksom,
– obavezno objavljivanje profesionalnih biografija kandidata i
– provođenje javnih intervjua, odnosno, javnih saslušanja kandidata.
- poloľen pravosudni ispit (alternativno, doktorat pravnih nauka),
- objavljeni radovi ili pravna mišljenja u referentnim pravnim časopisima,
– radno iskustvo koje je upotpunjeno objavljenim ekspertizama o otvorenim pravnim pitanjima i koji predstavljaju doprinos pravnoj teoriji i praksi,
– opštepriznata specijalnost iz bar jedne pravne oblasti, dokazana pravnim ekspertizama, uspješnom i priznatom sudskom praksom,
– obavezno objavljivanje profesionalnih biografija kandidata i
– provođenje javnih intervjua, odnosno, javnih saslušanja kandidata.
5. „Moralnost“ se moľe koristiti samo kao oboriva pretpostavka na strani svakog kandidata.
6. Akademske titule i profesure same po sebi ne predstavljaju siguran osnov za istaknutog ili moralnog pravnika.
7. Starosne dobi: neophodno je odrediti minimalnu starosnu dob za izbor (preporučujemo: od četrdeset godina starosti) i maksimalnu starosnu dob za prestanak sudačke funkcije (preporučujemo: sa nastupom kalendarske godine u kojoj bi sudija napunio sedamdesetu godinu ľivota). Ovakva ograničenja su u funkciji osiguranja opšte vitalnosti sudija i sudovanja.
8. Duľina mandata: mandat mora biti vremenski ograničen (predloľen je rok od osam ili devet godina, npr. po ugledu na ESLJP/Strasbourg) bez mogućnosti ponovnog izbora. Ovakvo rješenje je u funkciji osiguranja stručnosti, nezavisnosti i elastičnog pristupa sudskoj funkciji pravnika koji u jurisdikciju unose nova pravna iskustva i osiguravaju aktualnu komunikaciju sa evropskim okvirom.
9. Nivo primanja sudija Ustvanog suda mora biti odrľan iznad nivoa svih drugih sudova u BiH kako bi se očuvala nezavisnost sudija i interes za poziciju sudije.
10. Izbor sudija bi morao biti odlučen u drľavnom parlamentu jer se radi o drľavnom organu.
11. Većine za izbor: preporučujemo kvalifikovane većine. Tako bi se osigurao širok konsenzus o kandidatima i podigao bi se legitimacioni nivo sudija. Istovremeno bi se smanjio rizik korištenja političke podobnosti kandidata.
12. Sastav suda i izbor sudaca Ustavnog suda BiH bi trebao izraziti trodiobnu strukturu (zakonodavne, izvršne i sudske) vlasti na drľavnom nivou, kao i entitetsku strukturu zemlje. Preporučujemo da:
– šest sudija bira Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, prema sljedećem modelu: dvojicu na prijedlog svog radnog tijela, dvojicu na prijedlog Predsjedništva BiH i dvojicu na prijedlog VSTV,
– dvojicu sudija bira Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH i
– jednog sudiju Narodna skupština RS.
– dvojicu sudija bira Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH i
– jednog sudiju Narodna skupština RS.
Ovlašteni predlagači morali bi predloľiti najmanje dvostruko veći broj kandidata nego što se bira.
13. VSTV BiH ne posjeduje ni stručno-pravne ni naučne kompetencije da samostalno donosi odluku o podobnosti kandidata za suca Ustavnog suda BiH. U pogledu postojećeg modela učesnici ovog skupa preporučju da VSTV utvrđuje svoj prijedlog na osnovu stalne ili ad hoc komisije u čiji sastav bi ušli priznati eksperti za ustavno pravo, članovi pravosuđa i profesori pozitivnopravnih disciplina na pravnim fakultetima u zemlji. Prijedlog ove komisije bi obavezivao VSTV u utvrđivanju konačnog prijedloga kandidata za izbor.
CJP ističe specifičnost i značaj ustavnog sudovanja u BiH i preporučuje da nadleľno ministarstvo i parlamentarna komisija pokrenu inicijativu za regulaciju materije izbora sud ija Ustavnog suda BiH. Prvi korak mora biti učinjen dijagnozom slabosti postojećeg modela i uspostavljanjem kriterija za optimiranje izbora sudija Ustavnog suda.
Podaci o skupu
Organizator: Centar za javno pravo
Prisutno: 57 osoba
- drľavne institucije: 12 (Sud BiH, Visoko sudsko i tuľilačko vijeće BiH, Parlamentarna skupština BiH, Ured zastupnika Vijeća ministara BiH pred Europskim sudom za ljudska prava, Ministarstvo pravde BiH, Ustavni sud BiH, Institucija ombudsmena za ljudska prava BiH, Ustavni sud Republike Srbije, Ustavni sud Republike Hrvatske, Zemaljski sud Bavarske),
- entitetske/kantonalne institucije: 9 (Ustavni sud RS, Ustavni sud FBiH, Vrhovni sud FBiH, Kabinet potpredsjednika FBiH, Grad Mostar, CEST FBiH, Ministarstvo pravde RS),
- akademska zajednica: 17 (Pravni fakultet Univerziteta „Dľemal Bijedić” u Mostaru, Pravni fakultet Univerziteta u Banjoj Luci, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Pravni fakultet Univerziteta „Vitez-Travnik”, Pravni fakultet Kiseljak, Pravni fakultet Univerziteta u Tuzli, Pravni fakultet Univerziteta u Zenici, Pravni fakultet u Beogradu, Pravni fakultet Leipzig, Kriminalističko – policijska akademija u Beogradu, Pravni fakultet Univerziteta „Mediteran”, ANUBiH)
- advokatske kancelarije: 4,
- predstavnici međunarodne zajednice: 1 (OSCE Sarajevo),
- predstavnici ambasada: 1 (Ambasada SR Njemačke),
- saradnici FCJP, NVO, firme: 14 (KAS BiH, ASA d.o.o, BBM d.o.o),
- mediji: 8 (FTV, TV Pink BiH, Face TV, FENA, TV1, SRNA, BHT1, Oslobođenje).
Conclusions and recommendations of the conference Election of Judges of the Constitutional Courts