Bosna i Hercegovina
Predstavnički dom Parlamentarne skupštine je na 24. sjednici odrľanoj 15. marta usvojio Izvještaj o radu Privremene zajedničke komisije oba doma za implementaciju presude u slučaju Sejdić i Finci (https://www.parlament.ba/sadrzaj/vijesti/2011/default.aspx?id=34232&langTag=bs-BA&template_id=5&pril=b&pageIndex=1, 15. 03. 2012). Izvještaj je usvojen zajedno sa svim njegovim prijedlozima zaključaka. Jedan od prijedloga, koji je također usvojen, odnosio se na potrebu ponovnog produľenja mandata ovom ad hoc tijelu (https://www.parlament.ba/sadrzaj/plenarne_sjednice/predstavnicki_dom/default.aspx?wsrid=35&wsid=470&langTag=bs-BA&pril=b, 15. 03. 2012).
Tokom rasprave o Izvještaju ponuđeno je više prijedloga za daljnji nastavak rada. Poslanik HDZ-a 1990 Boľo Ljubić predloľio je da Komisiji bude produľen mandat bez vremenskog roka, odnosno do konačne izrade amandmana na Ustav; predsjedavajući Komisije Šefik Dľaferović zalagao se za podnošenje izvještaja od strane Komsije Predstavničkom domu svakih 60 dana; Klub SBBBiH je bio za produľenje roka do kraja mjeseca maja.
Dom naroda je Izvještaj u istovjetnom tekstu usvojio na 14. sjednici 19. aprila (https://www.parlament.ba/sadrzaj/vijesti/2011/default.aspx?id=34838&langTag=bs-BA&template_id=5&pril=b&pageIndex=1, 19. 04. 2012) (Izvjestaj o radu sa prilozima (B).pdf, https://www.parlament.ba/sadrzaj/plenarne_sjednice/dom_naroda/Default.aspx?wsrid=34&wsid=494&langTag=bs-BA&pril=b, 19. 04. 2012).
U drugoj polovini marta i aprilu vođeni su jedino neformalni razgovori o modalitetima implementacije presude Sejdić i Finci i ustavnim promjenama općenito. Članovi Privremene zajedničke komisije i dalje zastupaju suprotstavljena stanovišta zavisno od političke stranke iz koje dolaze. Medijsko praćenje i izvještavanje o potrebama ustavne revizije je u ovom peridu bilo slabo izraľeno i jednolično, ograničeno je na prenošenje stavova lidera stranaka. Osim pomenutih, redovnih sjednica domova Parlamentarne skupštine, sjednica Privremene zajedničke komisije nije bilo. Ovi neformalni razgovori i stavovi se mogu svesti na sljedeće zaključke:
- politički lideri mogu doprinijeti konačnoj implementaciji presude;
- podijeljeni stavovi oko činjenice da li parcijalno ispunjenje presude predstavlja kredibilan napor;
- cijelom procesu se pogrešno pristupa od samog početka; izostavljen aspekt čovjeka i građanina.
Predsjedavajući Privremene zajedničke komisije Šefik Dľaferović smatra kako je u ovoj fazi rada politički dogovor neophodan kako bi se presuda implementirala. Međutim, ľali što u cijeli proces nisu uključeni eksperti Vijeća Evrope, odnosno Venecijanske komisije, te „što se nije išlo ka Parlamentarnoj skupštini u formi prijedlog amandmana bar sa rješenjem za Dom naroda ( http://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih-eu/sejdic-i-finci-pa-put-u-evropu, 03. 04. 2012). Predsjedavajući zajedničke komisije za evropske integracije PSBiH Halid Genjac mišljenja je kako u BiH jedna vrsta „liderokratije“ uvijek dođe do izraľaja. „Lideri su ostavili za sebe mogućnost da mogu praviti određene kompromise. Mislim da se to moľe desiti i kod traľenja rješenja za slučaj Sejdić – Finci“ (http://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih-eu/sejdic-i-finci-pa-put-u-evropu, 03. 04. 2012).
Podijeljena su mišljenja oko stava da li bi donošenje amandmana kojima se revidiraju odredbe Ustava o Domu naroda predstavljalo kredibilan napor. Debate oko ovog pitanja se još uvijek vode. Dok jedni smatraju da je za pet mjeseci rada Komisije trebalo donijeti barem amandmane o Domu naroda, drugi u ovoj činjenici vide izbjegavanje da se riješi vaľniji dio presude – odredbe o Predsjedništvu BiH. Predstavnik Vijeća nacionalnih manjina u Zajedničkoj komisiji Vehid Šehić je istakao kako je zabrinjavajuća poruka Bruxellesa da će biti zadovoljni i provedbom presude u dijelu koji se tiče samo Doma naroda, dok drugi dio „ostavljaju kao posao koji treba kasnije završiti“ (http://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih-eu/sejdic-i-finci-pa-put-u-evropu, 03. 04. 2012).
Više puta je u javnosti ponovljeno da je cjelokupan pristup ovoj materiji u Bosni i Hercegovini pogrešan. Ćazim Sadiković ističe da je naša zemlja u obavezi da poštuje cijelu Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, te da u BiH ima još mnogo diskriminatornih odredbi koje nisu obuhvaćene presudom u slučaju Sejdić i Finci: „Cijela konstrukcija evropskog javnog poretka je postavljena tako da je građanin – pojedinac – čovjek u centru svega, te da je sve podređeno njegovom prosperitetu i progresu. Naš Ustav u cjelini gledano, sav je postavljen u kontru u tom smislu. Kod nas se sva prava čovjeka izvode iz prava tzv. tri konstitutivna naroda“ (http://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih-eu/sejdic-i-finci-pa-put-u-evropu, 20. 03. 2012). Jakob Finci: „U Bosni i Hercegovini su zaštita konstitutivnih naroda i prava konstitutivnih naroda zamjena za ljudska prava. Vi kao jedinka, kao čovjek, kao ljudsko biće, nemate nikakvo pravo […]“ (http://www.slobodnaevropa.org/content/kako_mladi_u_bih_vide_ustavne_promjene/24526616.html, 25. 03. 2012).
Prema riječima predsjednika HDZ-a Boľe Ljubića, posljednji sastanak političkih lidera, „bez obzira što nije postignut definitivan dogovor o primjeni pesude“, rezultirao je dogovaranjem dva vaľna načela za rukovođenje u daljnjem radu: presudu treba implementirati u cijelosti; kroz primjenu treba osigurati da tri konstitutivna naroda imaju istu poziciju u izboru svojih legitimnih predstavnika u institucije vlasti. Sve više se ponavlja potreba rješavanja pitanja koje ne potpada pod presudu u slučaju Sejdić i Finci i koje cijeli proces dodatno usloľnjava; naime pitanje osiguravanja „stvarne ravnopravnosti hrvatskog naroda“. Suština ovog zahtjeva se svodi na izbor člana Predsjedništva iz hrvatskog naroda. Ovo pitanje se provlačilo kroz javne diskusije, ali je sada ono smejšteno u kontekst suštinskih pitanja koje referira presude Sejdić/Finci. „Presuda Evropskog suda za ljudska prava je dobar povod da se naprave ustavne promjene kao preduvjet za promjenu Izbornog zakona“ (Boľo Ljubić, predsjednik HDZ 1990, http://www.dw.de/dw/article/0,,15866013,00.html, 08. 04. 2012). Implementacija presude Sejdić i Finci očekuje se početkom mjeseca maja za kada je dogovoren novi sastanak čelnika političkih partija u BiH (http://manjine.ba/?p=3013, 17. 04. 2012).
Pitanje ustavnih promjena u Bosni i Hercegovini bilo je glavna tema razgovora na Parlamentarnoj skupštini Mediterana (PAM). Članovi delegacije Parlamentarne skupštine BiH Šemsudin Mehmedović, Ognjen Tadić i Mladen Ivanković Lijanović su o ovom pitanju razgovarali sa predstavnikom Odjela za politička pitanja Ujedninjenih nacija Oscarom Fernandezom Taracom. Tom prilikom je naglašeno da je u procesu razgovora o ustavnim promjenama vremenom došlo do marginalizacije uloge Parlamentarne skupštine, te da se iz postojeće situacije moľe izaći jedino „paketom ustavnih reformi koje odgovaraju poziciji BiH u porodici evropskih drľava, što podrazumijeva i članstvo u NATO-u, kao i stepenom decetralizacije koji neće gušiti razvoj lokalnih sredina“ (Šemsudin Mehmedović, poslanik SDA u Predstavničkom domu PSBiH, https://www.parlament.ba/sadrzaj/vijesti/2011/default.aspx?id=34276&langTag=bs-BA&template_id=5&pril=b&pageIndex=1, 20. 03. 2012). Ognjen Tadić je istakao kako rad Parlamentarne skupštine Medirana i aktivnosti UN-a mogu pomoći dijalogu ali da će se konačne odluke donijeti u Parlamentu BiH bez učešća Ureda Visokog predstavnika (https://www.parlament.ba/sadrzaj/vijesti/2011/default.aspx?id=34276&langTag=bs-BA&template_id=5&pril=b&pageIndex=1, 20. 03. 2012).
U Strasbourgu je presuđeno i Izbornom zakonu BiH. Budući da je izborni sistem determiniran načelima na kojima počiva bh-Ustav, reforma najvišeg pravno – političkog akta je preduvjet za njegovu obuhvatnu reviziju. „Bh-izborno zakonodavstvo utemeljeno je na etničkim, a ne na građanskim premisama“ (Član Izborne komisije BiH profesor Suad Arnautović, (http://www.slobodnaevropa.org/content/bih_su_potebne_radikalne_promjene_izbornog_sistema/24515703.html?fromExternalWidget=true, 22. 04. 2012).
„Trenutni izborni sistem je utemeljen na pogrešnom konceptu demokratije, koji čak i ne cilja na davanje jednakih prava svojim građanima da glasaju ili da budu birani, niti osigurava da vlada BiH odraľava volju naroda. Ovo će ostati istinska prepreka u demokratskim izborima u BiH dok god se ne donesu amandmani na Ustav BiH, Ustav revidira ili zamijeni novim Ustavom“ (Mary Ann Hennessay, šefica Ureda Vijeća Evrope u BiH, http://www.slobodnaevropa.org/content/bih_su_potebne_radikalne_promjene_izbornog_sistema/24515703.html?fromExternalWidget=true, 22. 04. 2012).
Okrugli stolovi, tribine i rasprave na temu ustavnih promjena
Demokratski omladinski pokret (DOP) u BiH u saradnji sa Mladim ambasadorima mira Vijeća Evrope organizovali su javnu debatu na temu „Ustav BiH, promjene ustava i ljudska prava – slučaj Sejdić i Finci“ (http://www.slobodnaevropa.org/content/kako_mladi_u_bih_vide_ustavne_promjene/24526616.html). O ustavnim promjenama diskutovao je i Forum građana Tuzle na tribinama odrľanim u Drvaru (31. 03.), Čapljini (13. 04.) i Ljubuškom (14. 04.) (http://www.forumtz.com/, pristupljeno 23. 04. 2012).
Svjetska nevladina organizacija Human Rights Watch (HRW) predstavila je u Sarajevu 04. aprila izvještaj s naslovom „Građani drugog reda“ u kom se dotakla i diskriminatornih odredbi prisutnih u Ustavu i zakonima BiH direktno povezanih sa (ne)implementacijom presude Sejdić i Finci (http://manjine.ba/?p=2851, 04. 04. 2012).
Međunarodna zajednica
Poruka koju Evropska unija šalje našoj zemlji je jasna i ponavljana mnogo puta. „Drľave članice EU moraju biti uvjerene da BiH preduzima vjerodostojne napore na usklađivanju svog Ustava sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, u skladu sa presudom Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić – Finci. Zahvaljujući našim mnogobrojnim kontaktima po ovom pitanju, relevantne bh. institucije vrlo dobro znaju šta je neophodno da bi se preduzeli vjerodostojni napori u tom pogledu“ (Delegacija Evropske unije u BiH, http://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih-eu/sejdic-i-finci-pa-put-u-evropu, 03. 04. 2012). Više međunarodnih zvaničnika je u proteklom periodu upozorilo Bosnu i Hercegovini na hitnost provedbe odluke u slučaju Sejdić i Finci (Pierre Mirel, direktor Direkcije za zapadni Balkan u Generalnom direktoratu Evropske komisije za proširenje Evropske unije, http://www.klix.ba/vijesti/eu-integracije/rjesenje-odluke-sejdic-finci-uvjet-za-sljedecu-fazu/120323088, 23. 03. 2012; William Hague, predsjedavajući Komiteta ministara Vijeća Evrope i ministar vanjskih poslova Velike Britanije, http://epravo.ba/vijesti/6241/, 26. 04. 2012; Mary Ann Hennessey, šefica Ureda Vijeća Evrope u BiH, http://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih-eu/sejdic-i-finci-pa-put-u-evropu, 03. 04. 2012; Ulrike Maria Knotz, ambasadorica SR Njemačke u BiH, http://www.vijesti.ba/vijesti/bih/80591-Ljubic-Knotz-Implementirati-presudu-Sejdic-Finci.html, 04. 04. 2012). U pozivima je ponovljeno kako Bosna i Hercegovina nije jedina zemlja koja treba izmijeniti svoj ustav da bi se ispunili evropski standardi, te da međunarodna zajednica ne bi trebala da bude utjecajna grupa koja će izdejstvovati ustavne promjene. Međunarodna zajednica je izrazila nadu da će do pune implementacije presude Sejdić i Finci doći do juna mjeseca za kada je zakazan sastanak Komiteta ministara Vijeća Evrope u vezi sa ljudskim pravima.
S druge strane, zamjenik američkog veleposlanika u BiH Jonathan Moore izjavio je kako je Daytonski sporazum još uvijek praktična, konkretna i stabilna osnova za razvoj Bosne i Hercegovine, te da SAD ne očekuje nikakav „Dayton 2“. „[…] Ovaj Dayton koji imamo je osnova za sve korake. Ako se nije zadovoljno s Ustavom, koji je dio Daytonskog sporazuma, postoji mogućnost to promijeniti amandmanima i ne znači da se ne moľe promijeniti Ustav“. Moore je također izjavio da postoji više solucija za rješavanje hrvatskog pitanja ali da stvaranje trećeg entieta ne dolazi u obzir (http://www.republikainfo.com/index.php/intervju/3627-jonathan-moore-zamjenik-americkog-veleposlanika-u-bih-hrvati-trebaju-biti-ponosni-na-svoje-predstavnike-na-drzavnoj-i-federalnoj-razini, 29. 03. 2012).
Ocjena
Dok je međunarodnoj zajednici dosta „specifične BiH“, u Bosni i Hercegovini se očekuju promjene koje nemaju izgleda da izađu iz dogovora tri bosansko-hercegovačka naroda. Za očekivati je da će i u narednom mjesecu biti politički odrľavan status quo i da će se sve rasprave koncentrirati na rješenja koja nemaju izglede da prođu parlamentarnu proceduru.
Anida Ključanin