Bosna i Hercegovina
Privremena zajednička komisija oba doma za provođenje presude Evropskog suda za ljudska prava nakon više od dva mjeseca rada nastavila je svoj rad na osnovu zaključaka oba doma Parlamentarne skupštine BiH, usvojenih na 16. sjednici Predstavničkog doma, održanoj 22. 12. 2011, i 9. sjednici Doma Naroda, održanoj 28. 12. 2011.
Provođenje presude u slučaju Sejdić i Finci nije donijelo željene rezultate. U februaru je postalo jasno da do implementacije neće doći. U 2012. održana je samo jedna sjednica Komisije. Sjednica je održana 13. februara, na njoj su predstavljeni prijedlozi amandmana SNSD-a na Ustav BiH. Amandman ove stranke se odnosio na Dom naroda: „Dom naroda bi se sastojao od 18 delegata, od kojih je 12 iz Federacije (5 Hrvata, 5 Bošnjaka, dva iz reda nacionalnih manjina i nacionalno neopredijeljenih) i 6 iz Republike Srspke (5 Srba i jedan iz reda nacionalnih manjina i nacionalno neopredijeljenih)“. Prijedlogom je također predviđeno da se među delegatima iz FBiH biraju dva, a iz RS-a jedan član za pozicije predsjedavajućeg i zamjenika predsjedavajućeg ovog tijela. Pri tom izabrani članovi ne mogu biti pripadnici istog naroda (https://www.parlament.ba/sadrzaj/vijesti/2011/default.aspx?id=33736&langTag=bs-BA&template_id=5&pril=b&pageIndex=1, 13. 02. 2012). Institucija Predsjedništva nije bila predmet amandmanskog nacrta. Ostale stranke su Amandmane II na Ustav BiH predstavile na ranijim zasjedanjima Komisije (https://www.parlament.ba/sadrzaj/vijesti/2011/default.aspx?id=33548&langTag=bs-BA&template_id=5&pril=b&pageIndex=1, 31. 01. 2012). Također, na ovoj sjednici usvojen je zaključak da Kolegij Komisije održi sastanak sa liderima svih političkih partija zastupljenih u Parlamentarnoj skupštini kako bi se iznašli modeli rješenja za implementaciju odluke Sejdić i Finci (https://www.parlament.ba/sadrzaj/vijesti/2011/default.aspx?id=33736&langTag=bs-BA&template_id=5&pril=b&pageIndex=1, 13. 02. 2012). Uključivanje lidera stranaka najavljeno je već na sjednici od 31. januara „ukoliko se ne usaglasi tekst amandmana na Ustav BiH na sjednici od 13. 02. (https://www.parlament.ba/sadrzaj/vijesti/2011/default.aspx?id=33548&langTag=bs-BA&template_id=5&pril=b&pag, 31. 01. 2012). Sastanak, zakazan i održan 6. marta, bio je radno – konsultativnog karaktera; nije služio za donošenje odluka nego za konsultacije i postizanje političke saglasnosti (http://www.vijesti.ba/vijesti/bih/75694-Dzaferovic-Provodjenje-presude-Sejdic-Finci-pomoc-stranackih-lidera.html, 04. 03. 2012). „U toku tih konsultacija pokušat ćemo da približimo stavove do mjere koji znače postizanje političke saglasnosti koja je neophodno potrebna da bi se mogli sačiniti amandmani na Ustav BiH koji bi opet značili implementaciju ove presude“, rekao je predsjedavajući Komisije Šefik Džaferović (http://krajina.ba/38649/sastanak-s-liderima-parlamentarnih-stranaka-o-presudi-sejdic-finci/, 04. 03. 2012).
Kompromis nije postignut, rezultat sastanak je u službenoj objavi bh-Parlamenta sumiran slijedećom rečenicom:
„Nakon prezentiranja različitih viđenja o načinima implementacije presude Sejdić – Finci, zaključeno je kako je ovaj sastanak pokazao potrebu da se u narednim danima intenzivno radi na postizanju što kvalitetnijeg političkog dogovora u cilju provođenja Presude iz Strasbourga.“ (http://manjine.ba/?p=1980, 06. 03. 2012).
Novi sastanak lidera šest stranaka (SDPBiH, SDA, HDZ, HDZ 1990, SDS i SNSD) koji je u javnom diskursu označavan kao „posljednja šansa za dogovor i konačno ispunjenje obaveze“ održan je 9. marta 2012. (http://www.dnevnik.ba/novosti/bih/zadnja-%C5%A1ansa-za-dogovor-sastanak-lidera-9-o%C5%BEujka, 07. 03. 2012; http://www.vijesti.ba/vijesti/bih/76449-Danas-sastanak-sestorke-Banjoj-Luci.html, 09. 03. 2012). Međutim, do dogovora nije došlo nakon što su predsjednici stranaka zaključili da „neće parcijalno rješavati pitanje implementacije presude zbog udaljenih stavova oko institucije Predsjedništva“. Zaključak sastanka, prema riječima predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, jeste da su ostali isti stavovi sa istim dilemama (Oslobođenje, 10. 03. 2012, s.3).
Stav lidera stranaka o potrebi cjelovitog rješavanja pitanja presude Sejdić i Finci nije sasvim jasan. Komisija je od početka rada odvojeno razmatrala eventualna rješenja za Dom naroda i za Predsjedništvo BiH. Međunarodna zajednica je krajem mjeseca novembra uslovila Bosnu i Hercegovinu postizanjem “barem kredibilnog napora u ovom slučaju”, međunarodni zvaničnici su ponovili isti stav za vrijeme posjeta našoj zemlji, a Vijeće Evrope postavilo svoj rok za implementaciju presude (15. mart). Nakon ovog roka uslijedile bi sankcije. Više članova Komisije i bh. političara počelo je nakon toga koristiti sintagmu “kredibilan napor”. Šta je kredibilan napor, tumači se različito. Najzastupljenije stajalište je upravo ono koje parcijalno pristupa problemu: „Smatram da bi bar parcijalan dogovor ili dogovor o dijelu presude Sejdić-Finci bio pozdravljen i možda predstavljao vjerodostojan napor koji bi omogućio, u narednih dva ili tri mjeseca, ratifikaciju SSP-a“. (Predsjednik Narodne skupštine RS-a Igor Radojičić prilikom posjete Briselu (http://www.dw.de/dw/article/0,,15793592,00.-html?maca=-bos-standard_feed-bos-10037-xml, 07. 03. 2012).
„Kada bismo, makar djelimično, riješili situaciju sačinjavanjem amandmana na ustavna rješenja za Dom naroda, a zatim odlučili da ćemo nastaviti s traganjem za rješenjima u vezi s pitanjem Predsjedništva, da bi to moglo biti procijenjeno kao kredibilan napor” (Šefik Džaferović, predsjednik Privremene zajedničke komisije oba doma Parlamenta za implementaciju presude Sejdić – Finci protiv BiH, http://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/dzaferovic-bez-politickog-dogovora-nema-implementacije-presude, 09. 03. 2012).
„Pošto je presuda Evropskog suda za ljudska prava obavezujuća za BiH, potrebno je uložiti kredibilne napore da se dođe do odgovarajućeg rješenja, jer bi u protivnom, BiH mogla biti isključena iz Savjeta Evrope […]“ (Vesna Krstović – Spremo, Zastupnica PDP-a u Parlamenarnoj skupštini BiH i članica Komisije, Oslobođenje, 08. 03. 2012, s. 5).
Zbog svega navedenog uspostavljen je jednoglasan konsenzus političkih lidera da je presudu potrebno provesti u cijelosti i da su potrebne suštinske, a ne formalne promjene (iako je većina prijedloga Amandmana I i II na Ustav BiH političkih stranaka sadržavala upravo formalne, minimalno neophodne intervencije).
Kako dogovor nije postignut, rad Komisije je na završnoj sjednici od 12. marta rezultirao donošenjem Izvještaja o radu sa prijedlozima zaključaka u kojima je konstatovano da ne postoji potreban stepen saglasnosti za prijedlog amandmana na Ustav BiH, te da bi Komisija trebala nastaviti sa radom na iznalaženju rješenja potrebnih za provođenje presude iz Strasbourga (https://www.parlament.ba/sadrzaj/vijesti/2011/default.aspx?id=34154&langTag=bs-BA&template_id=5&pril=b&pageIndex=1, 12. 03. 2012).
Kada je u pitanju Dom naroda postignuta je saglasnost da ovo tijelo zadrži postojeći zakonodavni kapacitet i da se u ovaj dom uključe predstavnici „Ostalih“ (tri predstavnika „Ostalih“ pored Srba, Hrvata i Bošnjaka; omjer dvije trećine iz Federacije i jedna trećina iz Republike Srpske). Međutim, ostalo je neriješeno pitanje koje ne proizilazi iz same presude Evropskog suda: ravnopravnost konstitutivnih naroda u entitetima u kojima ne predstavljaju „većinski narod“ i izostanak donošenja amandmana barem u ovom dijelu presude. „I ta vrsta isključenosti, odnosno diskriminacije postoji u Ustavu BiH […] i to je zapravo to ključno pitanje kada je u pitanju Dom naroda“ (Šefik Džaferović, predsjedavajući Privremene zajedničke komisije za provođenje presude Evropskog suda za ljudska prava protiv BiH, http://www.vijesti.ba/vijesti/bih/75694-Dzaferovic-Provodjenje-presude-Sejdic-Finci-pomoc-stranackih-lidera.html, 04. 03. 2012).
Nejasno je da li amandmani na Ustav koji se odnose na diskriminatorne odredbe o Domu narodu nisu doneseni jer saglasnost nije postignuta o svim pitanjima oko ovog doma ili zbog potrebe cjelovite implementacije presude Sejdić i Finci.
Kada je u pitanju Predsjedništvo BiH istrajava se na isključivim, ali suprotstavljenim stavovima stranaka iz Federacije i Republike Srpske o načinu izbora članova ovog tijela. Prema riječima predsjednika Komisije Džaferovića, iako je i ovaj mandat završio nedonošenjem amandmana na Ustav, Komisija je u svom radu „uspostavila princip kako u budućnosti treba pristupati promjenama Ustava“ (http://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/dzaferovic-bez-politickog-dogovora-nema-implementacije-presude, 09. 03. 2012).
Predstavnički dom Parlamentarne skupštine je na sjednici održanoj 15. marta usvojio Izvještaj o radu Privremene zajedničke komisije i produžio joj je mandat. „Privremena komisija je zadužena da nastavi rad do iznalaženja rješenja koja će značiti realizaciju zadataka opisanih u zaključcima o njenom formiranju, kao i da svakih 60 dana domovima podnosi izvještaj o svom radu“ (https://www.parlament.ba/sadrzaj/vijesti/2011/default.-aspx?id=34232&langTag=bs-BA&template_id=5&pril=b&pageIndex=1, 15. 03. 2012).
U međuvremenu o provođenju presude iz Strasbourga raspravljao je i zakondavni organ Republike Srpske na sjednici od 21. i 23. februara 2012. Naime, Odbor za ustavna pitanja ovog tijela pripremio je ranije Informaciju o implementaciji presude za ljudska prava. Prema riječima predsjednika Narodne skupštine Igora Radojičića Informacija je faktografskog tipa bez političkih ocjena šta je učinjeno i šta znači presuda. Jedan od šest donesenih zaključaka jeste kako presuda Sejdić i Finci „ničim ne zahtijeva prenošenje prava s institucija i građana RS-a na institucije Bosne i Hercegovine, u smislu izbora člana Predsjedništva BiH iz RS ili delegata Doma naroda iz ovog entiteta“. U zaključcima je također navedeno kako je potrebno provesti presudu bez narušavanja poretka uspostavljenog Daytonskim mirovnim sporazumom (http://www.narodnaskupstinars.net/cyrl/?page=184, Materijali za 15. sjednicu, Informacija o slučaju Sejdić i Finci).
Okrugli stolovi, tribine i rasprave na temu ustavnih promjena
Hrvatski narodni sabor (HNS) organizovao je u Mostaru 2. marta 2012. okrugli stol o temi „Izmjene Ustava i Izbornog zakona BiH“. Stranke okupljene oko HNS-a založile su se za izbor članova Predsjedništva BiH u Parlamentarnoj skupštini, iako bi pristale i na izravan izbor ukoliko bi izmjene Izbornog zakona išle u smjeru formiranja dvije federalne jedinice (http://hrsvijet.net/index.php?option=com_content&view=article&id=20371:okrugli-stol-u-organizaciji-hns-a-ustavne-promjene-u-bih-su-nune&catid=24:bih-vijesti&Itemid=100, 02. 03. 2012).
Demokratski omladinski pokret u saradnji sa Youth Peace Ambassadors Vijeća Evrope organizovao je u Sarajevu 14. marta javnu debatu na temu „Ustav BiH, ustavne promjene, ljudska prava i slučaj Sejdić – Finci“ (http://www.vijesti.ba/vijesti/bih/77281-Javna-debata-temi-Ustav-BiH-promjene-ustava-slucaj-Sejdic-Finci.html, 14. 03. 2012). Javnu debatu o ovoj temi organizovao je i Forum građana Tuzle 10. marta u Visokom (http://www.magazinplus.eu/index.php/visoko/14375-uforuma-graanau-tuzle-javna-rasprava-o-ustavnim-promjenama-u-bosni-i-hercegovini, 10. 03. 2012).
Međunarodna zajednica
Međunarodna zajednica je još jednom „spustila gard“ kada je u pitanju Bosna i Hercegovina. Do najavljenih sankcija i suspenzije Bosne i Hercegovine iz Vijeća Evrope ukoliko se presuda u slučaju Sejdić-Finci ne sprovede do 15. marta nije došlo i pored oštrih najava međunarodnih zvaničnika da Evropska unija od BiH očekuje implementaciju presude i da bh. političari dobro znaju šta bi predstavljao kredibilan napor prema EU standardima.
„Relevantne institucije Bosne i Hercegovine dobro znaju šta je potrebno za kredibilan napor u vezi sa odlukom Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci i Evropska unija očekuje konkretnu implementaciju“ (glasnogovornica Delegacije EU u BiH Jamila Milović-Halilović, http://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/eu-ocekuje-konkretnu-implementaciju-presude-sejdic-finci, 13. 03. 2012).
Štoviše, na sastanku Monitoring komiteta Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope održanog u Parizu 13. marta Bosna i Hercegovina je dobila pozitivne ocjene za učinjeno u periodu od januara do prve polovine marta 2012. godine. U Izvještaju koji je prezentirala Karin Woldseth ocijenjeno je da se dosadašnji postignuti učinak u BiH može smatrati kredibilnim i da se na dnevnom redu aprilskom zasjedanju Parlamentarne skupštine neće po hitnoj proceduri raspravljati o BiH (http://www.sdp.ba/novost/15153/Pozitivne-ocjene-o-BiH-sa-sastanka-Monitoring-komiteta-PS-a-Vijeca-Evrope, 13. 03. 2012).
Ocjena
U Bosni i Hercegovini je nastavljena rasprava kojoj se ne vidi kraj. Pored produženja roka Privremenoj zajedničkoj komisiji oba doma Parlamentarne skupštine za provođenje presude Sejdić i Finci od strane Predstavničkog doma, ne vidi se da je moguće rješenje u Bosni i Hercegovini bez političkog dogovora nema primjene standardnih pravnih rješenja u smislu presude Sejdić i Finci, tako da je i nerealno nakon svega očekivati prijedlog modela koji bi mogao dobiti većinu u Parlamentarnoj skupštini za promjene Ustava.