Međunarodna zajednica
Bosna i Hercegovina će dobiti kandidatski status za ulazak u Evropsku uniju samo ako provede suštinske reforme, od kojih su najvažnije ustavne, i uspostavi vlast. Naša država treba u što skorijem periodu da uspostavi vlasti kako bi mogao otpočeti konkretni dijalog o ustavnim promjenama. Svima je jasno da bez uspostavljanja vlasti (izvršne vlasti na državnom nivou) nema potrebnih reformi, ispunjenja uvjeta preuzetih Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju (koje naša država godinama krši) i samim tim napredovanja na putu ka evropskim integracijama. Ovaj stav ponovili su u više navrata međunarodni zvaničnici, upozoravajući Bosnu i Hercegovinu da su to uvjeti koji će se pomno pratiti prilikom odobravanja prijave za članstvo. (Pierre Mirel, direktor Glavne uprave za proširenje pri Evropskoj komisiji za područje balkanskih zemalja, www.dnevnik.hr, 20.08.2011, 14:45; zaključak sastanka visokog predstavnika Inzka i turskog ministra vanjskih poslova Ahmeta Davutoglua, www.slobodna-bosna.ba, 29.08.2011; Daniel Serwer, stručnjak Centra za euroatlanske odnose washingtonskog „Johns Hopkins“ univerziteta; Nevenka Savić, direktorica Direkcije za evropske integracije BiH, www.mojevijesti.ba, 01.08.2011, 11:05).
Stav da ustavne promjene i uspostava nove vlasti predstavljaju uslov da BiH dobije status kandidata za članstvo u Uniji izrazio je i njemački ministar za ekonomsku saradnju i razvoj Dirk Niebel, nakon susreta sa visokim predstavnikom Valentinom Inzkom i članom Predsjedništva Bakirom Izetbegovićem. Tom prilikom je ukazao na posredničku ulogu njemačke kancelarke Angele Merkel u prethodnim pokušajima ustavnih reformi. Pomoć Njemačke u procesu ustavnih promjena nagovještena je više puta tokom susreta bh. dužnosnika sa kancelarkom Merkel i njezinim savjetnikom za vanjsku politiku Christophom Heusgenom. Formalni povod za posredničku ulogu Njemačke je presuda Sejdić-Finci, ali će se zasigurno proces ustavnih promjena proširiti i na promjene zakonodavstva koji se tiču političkog predstavljanja tri konstitutivna naroda. Tako Hrvati prije promjene Ustava očekuju promjenu Izbornog zakona kako bi se onemogućilo biranje hrvatskih predstavnika od strane Bošnjaka u izvršnu i zakonodavnu vlast. (www.vecernji.ba, 10.08.2011). Međunarodna zajednica je stava kako Bosna i Hercegovina mora da funkcioniše samostalno, na čelu sa njenim izabranim predstavnicima, te da se ona neće miješati u sporove i rješavati probleme za koje su odgovorni bh. političari. (Tanja Fajon, poslanik u Evropskom parlamentu, www.tuzlalive.ba, 09.09.2011). Međutim, u više navrata je naglašeno kako Evropska unija i međunarodna zajednica neće otići iz BiH „dok posao ne bude završen“, te da je preduslov za zatvaranje OHR-a upravo ustavna reforma i formiranje vlasti.
Bosna i Hercegovina
Republika Srpska nastavlja sa provođenjem ranije započete politike. Nakon najavljivanja referenduma o radu državnih institucija i direktnog kršenja Daytonskog sporazuma tim putem (entitet je donio odluku o raspisivanju referenduma u vezi pitanja na državnom nivou), predsjednik ovog entiteta Milorad Dodik je samoinicijativno ponovno odlučio pitanja iz nadležnosti Bosne i Hercegovine prebaciti u djelokrug Republike Srpske.
Dodik smatra da Bosni i Hercegovini ne treba ustavna reforma, već je neophodno obezbijediti dosljednu primjenu Daytonskog sporazuma. (www.informer.ba, 22.08.2011, 14:23). A pod „dosljednom primjenom“ podrazumijeva slobodno i široko tumačenje ovog sporazuma, koje Kasim Trnka naziva „pojednostavljenim i jednostranim“. Tako je najavio dostavljanje sporazuma Federaciji od strane Srpske u vezi pitanja koja se odnose na državnu pomoć, popis stanovništva i izmjenu Ustava u dijelu koji se odnosi na implementaciju presude u slučaju Sejdić-Finci – pitanja koja su u nadležnosti države koja, prema Dodikovoj verziji Daytona, treba da se riješe sporazumom entiteta. Trnka smatra kako najavljeni sporazumi nemaju nikakvog utjecaja u sferi prava, a opozicija iz RS-a i političari iz Federacije su sporazume unaprijed osudili na propast, pošto RS neće imati partnera u Federaciji za postizanje dogovora. (Dragan Čavić, predsjednik Demokratske partije; Nermina Zaimović-Uzunović, poslanica SDP-a u Predstavničkom domu PS BiH; Ramiz Salkić, potpredsjednik Narodne skupštine RS iz SDA, www.slobodnaevropa.org, 02.09.2011). Dodik je također najavio pokretanje inicijative za ukidanje Vijeća naroda Republike Srpske, institucije koja, prema riječima predsjednika tog entiteta, „nije daytonska ni ustavna kategorija“. Reakcije javnosti su jednoglasne: Ukidanje Vijeća naroda predstavljalo bi direktno kršenje Ustava BiH i napad na ustavni poredak države. (Fadil Banjanović, delegat iz reda bošnjačkog naroda u Vijeću naroda RS-a; Slaviša Šućur, poslanik u Parlamentu FBiH; Kasim Trnka, www.slobodnaevropa.org, 19.08.2011).
Implementacija presude Sejdić-Finci
Promjene Ustava su, složili su se svi domaći i međunarodni stručnjaci i zvaničnici, neophodne na putu prema evropskim integracijama, a one se prioritetno tiču implementacije presude koju je donio Sud za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci. Iako je Vijeće ministara prije više od mjesec dana odlučilo da formira novu radnu grupu kako bi se provele obaveze iz presude, još uvijek nema imena članova tog radnog tijela. Zadatak za pravljenje radne grupe prvo je dat Ministarstvu pravde BiH sredinom jula mjeseca, koje je svoj prijedlog dostavilo Vijeću ministara od koga nije dobilo povratni zaključak. Naknadno se Vijeće ministara krajem jula odlučilo za pokretanje nove inicijative za formiranje ove grupe prema Parlamentarnoj skupštini BiH. Međutim, do sad ona nije potvrđena ni u Vijeću ministara, ni u Parlamentarnoj skupštini. (www.oslobodjenje.ba, 26.08.2011, 09:47). Sve ovo vodi zaključku da do kraja tekuće godine ne samo da se neće početi sa implementacijom presude iz slučaja Sjedić-Finci, nego najvjerovatnije neće doći ni do formiranja radne grupe. (www.oslobodjenje.ba, 08.09.2011, 09:47). U tom kontekstu mnogi domaći i međunarodni zvaničnici smatraju kako će ovogodišnji izvještaj o napretku Bosne i Hercegovine ka EU biti nepovoljan (www.source.ba, 10.09.2011).
Lider SDA Sulejman Tihić je u vezi implementacije ove presude predložio rješenje iz „Aprilskog paketa“ ustavnih promjena koje podrazumijeva „indirektni izbor članova Predsjedništva BiH, gdje bi legitimni predstavnici naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH birali svog člana Predsjedništva, uz potvrdu na Predstavničkom domu“. (www.dnevniavaz.ba, 10.09.2011, 15:41). SNSD i SDS zastupaju mišljenje da prilikom implementacije presude iz Strasbourga ne treba dirati u postojeći neposredni način biranja članova Predsjedništva BiH u RS, a u Federaciji članove Predsjedništva može da bira Parlament tog eniteta ili građani u dvije izborne jedinice. (www.bitno.ba, 03.09.2011).
Strukturalni dijalog o reformi pravosuđa BiH
Strukturalni dijalog o reformi pravosuđa u BiH u sklopu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju otvorio je Štefan Fule, komesar Evropske unije za proširenje, početkom juna ove godine. Dokument sa odgovorima na zahtjev Evropske komisije za tehničkim informacijama u vezi sa strukturalnim dijalogom o reformi pravosuđa u BiH je poslan u Bruxelles 31. augusta od strane Direkcije za evropske integracije BiH. Tekst dokumenta se sastoji od priloga više institucija, zavisno od oblasti za koju su bile zadužene, dok je Ministarstvo pravde bilo nadležno za koordinaciju aktivnosti tih institucija.
Bosna i Hercegovina je ispoštovala rokove, međutim sadržaj odgovora, zbog obilja oprečnih stavova u upitniku, će teško zadovoljiti dužnosnike u Bruxellesu. Naime, državne institucije su samo objedinile stavove entitetskih ministarstava. Dok se Federacija zalaže za uspostavljanje vrhovnog suda na državnom nivou, u Republici Srpskoj to izričito negiraju i zalaže se za „sistemsko restruktuiranje sistema pravosuđa na nivou BiH“. (www.radiosarajevo.ba, 30.08.2011, 16:24). Federacija se zalaže za jačanje sistema pravosuđa, a Republika Srpska za njegovo reduciranje. (www.vecernji.ba, 16.08.2011, 09:30).
U toku je ocjena odgovora na pitanja o pravosuđu Bosne i Hercegovine od strane predstavnika Unije. Polovinom ili najdalje krajem mjeseca oktobra očekuje se zakazivanje drugog sastanka o reformi pravosudnog sistema naše zemlje.
Ocjena
Proces ustavnih promjena u Bosni i Hercegovini nikako da otpočne. Iako je prethodni mjesec pružio nadu u nastavak reforme, kada je Vijeće ministara (djelujući i dalje u tehničkom mandatu) odlučilo da oformi radnu grupu za implementaciju presude donesene u slučaju Sejdić-Finci i izgledalo je da će Bosna i Hercegovina stići ispuniti uvjete preuzete Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju do kraja godine, od toga, ipak, ništa – što zbog vremena godišnjih odmora, što zbog konstantne inertnosti bh. političara. Jedanaest mjeseci nakon održanih izbora stanje u Bosni i Hercegovini se nije bitnije promijenilo. Od ljeta 2010. godine i vremena predizborne kampanje, sve aktivnosti na usvajanju državnih zakona su obustavljene. To se neposredno odražava na sve procese u zemlji, uključujući i procese vezane za ustavne izmjene. Ukoliko dođe i do pokretanja razgovora o ustavnim promjenama, unaprijed se zna stav koji će zauzeti lideri u BiH, zavisno od partije i entiteta iz kojeg dolaze. Ova pojava je u našoj zemlji postala opetovano pravilo. Rok za bh. vlasti je kraj mjeseca septembra do kada se moraju ispuniti preuzete obaveze. Pod tim uvjetom Bosna i Hercegovina bi mogla aplicirati za članstvo u Evropskoj uniji do kraja 2011.
Anida Ključanin