Međunarodna zajednica
Izvještaj Međunarodne krizne grupe (ICG)
Međunarodna krizna grupa (ICG) sačinila je, nakon višemjesečne analize situacije u Bosni i Hercegovini, izvještaj o stanju u našoj zemlji. Izvještaj počinje riječima da se BiH nalazi u najvećoj poslijeratnoj krizi. Kao osnovni problem navodi se nelegitimno formiranje Federalne vlade koju ne priznaju HDZ BiH i HDZ 1990, suspendiranje odluke CIK-a kojom je poništen izbor Vlade FBiH od strane visokog predstavnika, te je u izvještaju implicirano kako je upravo ova činjenica ponukala vlast RS-a na raspisivanje referenduma. U izvještaju stoji kako se kriza u Bosni i Hercegovini može još više produbiti poništavanjem referenduma i nametanjem sankcija. Predsjednica Međunarodne krizne grupe Louise Arbour je uputila pismo sa dijelom izvještaja bezbjednosnom i političkom komitetu Evropske unije, OHR-u i političkim strankama u Bosni i Hercegovini. Arbour je predložila održavanje hitnog sastanka od strane međunarodne zajednice kako bi se pronašli modaliteti za izlazak Bosne i Hercegovine iz krize. Cilj izvještaja je upozoravanje na eskalaciju političkih sukoba unutar BiH, kao i uticaj na raspravu o Bosni i Hercegovini u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda, zakazanoj za 9. maj. (Oslobođenje, 06.05.2011, s. 9).
Reakcije na izvještaj Međunarodne krizne grupe (ICG)
Političke partije u BiH
Stranka demokratske akcije (SDA) i Stranka demokratske partije (SDP) BiH zauzele su stav kako je izvještaj ICG-a o stanju u zemlji neobjektivan, zasnovan na neistinama i da podržava politiku predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika. (Oslobođenje, 08.05.2011, s. 2).
ICG
ICG čvrsto stoji na stavovima iznijetim u izvještaju, te smatra kako su činjenice i pravne analize na njihovoj strani. (Louise Arbour, predsjednica ICG-a Dnevni avaz, 13.05.2011, s. 5). Kao osnovni problem u BiH ICG vidi pitanje odlučivanja u BiH i ulogu međunarodne zajednice i visokog predstavnika. (Marko Prelec, direktor programa za Balkan u ICG-u www.vijesti.ba, 10.05.2011, 12:20).
Međunarodni zvaničnici
Daniel Serwer, bivši američki diplomata i ekspert Centra za evroatlanske odnose washingtonskog Johns Hopkins univerziteta, smatra kako izvještaj ICG-a sadrži mnoštvo netačnih informacija i da samo šteti Bosni i Hercegovini. Serwer je odbacio tvrdnje iz izvještaja koji navode da je Vlada Federacije formirana na nelegitiman način, ističući kako je za cijelu međunarodnu zajednicu ona legitimna. (www.slobodna-bosna.ba, 06.05.2011).
Međunarodna zajednica smatra kako je u Bosni i Hercegovini prisutna ustavna kriza koja mora da se riješi. Najveći problem za Bosnu i Hercegovinu predstavlja činjenica da je njen Ustav neadekvatan i da ne može zemlju dovesti do statusa zemlje članice Evropske unije. Centralna vlada mora da bude osnažena u pojedinim sektorima, a pojedini nivoi vlasti trebaju da budu ukinuti. Bosna i Hercegovina mora pokazati da je u stanju da donosi jednoglasne odluke na nivou države i da provede potrebne ustavne i vojne reforme. (Daniel Serwer, bivši američki diplomata i ekspert Centra za evroatlanske odnose washingtonskog Johns Hopkins univerziteta; Jonathan Moore, otpravnik poslova Ambasade SAD u Sarajevu www.haler.blogger.ba, 16.05.2011; www.nezavisne.com, 12.05.2011, 13:32).
Zvaničnici Evropske unije su i prilikom posjete članova Parlamenta za Evropu, predstavnika državnog i entitetskih parlamenta, kao i Skupštine distrikta Brčko 24. i 25. maja Bruxellesu, naglasili kako EU želi vidjeti našu zemlju kao svoju članicu, ali da Bosna i Hercegovina mora imati funkcionalnu vladu kako bi se provele potrebne ustavne reforme i izrazili su nadu kako će domaći političari odmah početi na njihovom provođenju. (www.vijesti.ba, 26.05.2011, 18:46).
U tekstu agentice Vijeća ministara BiH u Evropskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu Monike Mijić je navedeno kako su prijeko potrebne izmjene Ustava Bosne i Hercegovine i da izvršenje presude Sejdić – Finci predstavlja pitanje budućnosti države, te da ova presuda predstavlja „neuzastavljivi pokretač ustavnih promjena u BiH“. Ova presuda zadire u samu srž ustavno-pravnog uređenja Bosne i Hercegovine. Izvršenje presude iako predstavlja međunarodnu obavezu, je prilika za domaće političare da samostalno, bez nametanja izvana, izmijene odredbe Ustava Bosne i Hercegovine koje se odnose na Predsjedništvo BiH i na Dom naroda Parlamentarne skupštine, kao i ostale diskriminatorske odredbe. (www.n24.ba, 02.06.2011).
Bosna i Hercegovina
Vlada FBiH usvojila je na sjednici održanoj 11. maja 2011. Program rada za 2011. godinu. Prema ovom Programu strateški pravci djelovanja Federalne vlade će biti orijentisani na reformu Ustava BiH i iniciranje i provođenje reformi koje su neophodne kako bi Bosna i Hercegovina postala članica EU. (www.nezavisne.com, 11.05.2011, 18:05).
Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH, izjavio je, govoreći u Mostaru na Saboru ove stranke, kako je otvoren proces ustavnih promjena u Bosni i Hercegovini i da političari „prave startne pozicije za konačan dogovor“, ali da će sve to dobiti svoje konačne konture nakon formiranja vlasti na državnom nivou. Čović je stava da se kriza u BiH neće riješiti bez promjene Ustava BiH i Izbornog zakona. (www.mojevijesti.ba, 13.05.2011, 13:57).
Okrugli stolovi i diskusije o ustavnim promjenama u BiH
Tema okruglog stola kojeg su u Sarajevu 9. maja organizovali Savjet za ustavnopravna pitanja i Savjet za razvoj SDP-a BiH bila je Koncept ustavnopravne institucionalne jednakopravnosti konstitutivnih naroda i ostalih. Uvodna izlaganja na ovom skupu su imali predsjednik SDP-a Zlatko Lagumdžija, pofesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru Slavo Kukić, sudija Ustavnog suda FBiH i ad hoc sudija Evropskog suda za ljudska prava Faris Vehabić i profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci Miodrag ®ivanović. Stav učesnika ovog skupa jeste da se ne može doći do modernog, savremenog ustava u bližoj budućnosti, ali da se može otpočeti proces ustavnih promjena, bilo uz isključivo učestvovanje domaćih snaga, bilo uz pomoć i asistiranje međunarodne zajednice. Kukić je svoje izlaganje koncentrisao na pronalaženje rješenja potrebnih za otklanjanje institucionalne neravnopravnosti. Ta rješenja se odnose na skupinu koju sadašnji Ustav označava kao „ostali“ i na odredbe koje se odnose na Predsjedništvo BiH i Parlamentarnu skupštinu BiH. Svi učesnici su izrazili nadu kako će rješenja i zaključci doneseni na ovom okruglom stolu predstavljati jedan od doprinosa budućim ustavnim reformama. (www.oslobođenje.ba, 09.05. 2011; www.mojevijesti.ba, 09.05.2011, 14:27).
Izvještaj Valentina Inzka pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih nacija o stanju u Bosni i Hercegovini
Visoki predstavnik za BiH Valentin Incko je govoreći pred Vijećem sigurnosti UN-a identificirao niz problema koji prema njegovom stavu potresaju same temelje Bosne i Hercegovine. U izvještaju stoji kako se politička situacija u BiH odvija u negativnom pravcu od podnošenja izvještaja u novembru 2010. godine i da je u BiH prisutno najozbiljnije osporavanje Daytonskog sporazuma od njegovog potpisivanja. Posebno se osvrnuo na raspisivanje referenduma u manjem bh. entitetu o državnom Sudu i Tužilaštvu, ističući kako bi referendum doveo do ugrožavanja ustavnog sistema podjele nadležnosti između države i entiteta koji je utvrđen Daytonskim mirovnim sporazumom. Navedeno je da se državne institucije nalaze pod političkim, ekonomskim i institucionalnim pritiskom. U izvještaju je naglašeno kako u BiH još uvijek postoji potreba za međunarodnim prisustvom. (www.voanews.com, 09.05.2011).
Valentin Incko je u Washingtonu razgovarao sa visokim dužnosnicima State Departmenta o krizi prisutnoj u BiH. Incko se susreo i sa zamjenikom državnog sekretara SAD-a Jamesom Steinbergom i njegovim zamjenikom Thomasom Countrymanom. Zaključak održanih razgovora jeste da Ustav BiH ne ostavlja prostor ni jednom od entiteta za podrivanje državnih institucija. (www.dnevniavaz.ba, 11.05.2011, 19:23).
Reakcije na izvještaj
Međunarodna zajednica
Međunarodni zvaničnici se slažu sa ocjenom stanja u Bosni i Hercegovini koja je navedena u izvještaju i izražavaju nadu u spremnost bosanskohercegovačkih lidera da zajedno rade na prevazilaženju unutrašnjih poteškoća. Upućena je podrška visokom predstavniku u poduzimanju svih mjera neophodnih kako bi se ispoštovao Daytonski mirovni sporazum. (Rosemary di Carlo, zamjenica američkog ambasadora pri UN-u, pod: www.voanews.com 09.05.2011).
SAD, Njemačka i Velika Britanija su tokom rasprave u Savjetu sigurnosti podržale rad visokog predstavnika i izrazile protivljenje održavanju referenduma u Republici Srpskoj.
Rusija je na ovom zasjedanju pružila podršku vlastima Republike Srpske, a Inckov izvještaj o stanju u Bosni i Hercegovini je ocijenila neobjektivnim. Stav Rusije je da bi upotreba bonskih ovlaštenja od strane visokog predstavnika dovela do pojačavanja tenzija u zemlji. (Ambasador Rusije pri UN Vitalij Čurkin, www.vijesti.ba, 09.05.2011, 16:51).
Bosna i Hercegovina
Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, je uoči podnošenja izvještaja od strane visokog predstavnika Incka uputio pismo generalnom sekretaru UN-a Ban Ki-Moonu. U pismu stoji kako ocjena visokog predstavnika u izvještaju oko referenduma u Republici Srpskoj predstavlja potpuno iskrivljeno i netačno tumačenje o legitimnim političkim aktivnostima. (www.ljiljan.ba, 09.05.2011, 14:31).
Entitetski referendum o državnim institucijama
U mjesecu aprilu Narodna skupština Republike Srpske donijela je odluku o održavanju referenduma. Referendumsko pitanje je glasilo „Da li podržavate nametnute odluke visokog predstavnika, posebno one o Zakonu o sudu i tužilaštvu BiH“.
Reakcije na referendum
Međunarodna zajednica
Evropska unija i Sjedinjene Američke Države su bile jedinstvene u stavu da neće dozvoliti da se nadležnosti države i entiteta miješaju, te umanjuju ionako male nadležnosti Bosne i Hercegovine, i to posebno u vremenu kad bi zemlja trebala djelovati jedinstveno u dijelu koji se odnosi na evroatlanske integracije. Međunarodna zajednica je mišljenja kako referendumsko pitanje spada u nadležnost Bosne i Hercegovine, a ne entiteta i kako je ono u potpunosti u suprotnosti sa odredbama Daytonskog sporazuma. (Renco Davidi, vršilac dužnosti direktora delegacije EU u BiH, Dnevni avaz, 12.05.2011, s. 8).
Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini je u više navrata izjavio kako će poništiti odluku Narodne skupštine RS o održavanju referenduma ako to ne učine vlasti Republike Srpske. (Oslobođenje, 09.05.2011, s. 2).
Bosna i Hercegovina
Zvanične vlasti Republike Srpske su mišljenja kako je prisutan neviđeni medijski pritisak, kako strani tako i domaći, kako bi odluka o raspisivanju referenduma bila poništena. SNSD je naveo nekoliko uslova pod kojima bi manji bh. entitet odustao od referenduma o Sudu i Tužilaštvu Bosne i Hercegovine. (Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske; Rajko Vasić, izvršni sekretar SNSD-a, Oslobođenje, 04. 05. 2011, s. 4).
Opozicija u RS-u je mišljenja kako referenduma neće biti, iako je Dodik postavio uslove međunarodnoj zajednici pod kojima bi odustao od referenduma. Političari iz opozicije smatraju kako je ovim putem Republika Srpska uvedena u nepotrebnu konfrontaciju sa međunarodnom zajednicom i ocijenili su politiku predsjednika ovog entiteta avanturističkom i nepromišljenom. Stava su kako pokušaj nagodbe Milorada Dodika sa međunarodnom zajednicom predstavlja prevaru građana Republike Srpske. (Dragan Čavić, predsjednik Demokratske stranke; Mladen Ivanić. Predsjednik Partije Demokratskog progresa (PDP) www.vijesti.ba, 10.05.2011, 22:15).
SDS smatra kako su OHR i međunarodna zajednica najviše odgovorni za stanje u Bosni i Hercegovini i smatra kako bi upotreba najavljenih sankcija od strane visokog predstavnika Incka dovela do produbljavanja krize u zemlji. SDS je najavio podršku referendumu o državnom Sudu i Tužilaštvu.
Odustanak od entitetskog referenduma o državnim institucijama
Evropska ministrica vanjskih poslova Catherine Ashton boravila je u Banjoj Luci 13. maja 2011. gdje je razgovarala sa predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom o aktuelnoj političkoj krizi i protuustavnom raspisivanju referenduma od strane zakonodavnog organa tog dijela BiH. Dodik je ovom prilikom pristao da odustane od referenduma, a za uzvrat je dobio temeljnu analizu aktuelnog ustavnog sistema, odnosno veću autonomiju pravosudnog sistema Republike Srpske. (www.vijesti.ba, 17.05.2011).
Reakcije na odustanak od referenduma
Analitičari
Analitičari su saglasni kako je dogovor postignut između Milorada Dodika i Catherine Ashton dobar i za Republiku Srpsku i za Bosnu i Hercegovinu, te da se dogovor o ovoj situaciji može primijeniti i na ostale sporne situacije u državnoj upravi. (Direktor projekta za Balkan i viši analitičar ICG-a Marko Prelec, Glas Srpske, 16.05.2011, s. 5).
Bosna i Hercegovina
Zvanična vlast Republike Srpske u dogovoru oko održavanja referenduma vidi pobjedu i politički uspjeh RS-a. Kao posebnu važnost ističu činjenicu da Evropska unija nije rekla da je referendum antidaytonski. (Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske; Igor Radojičić, predsjednik Narodne skupštine RS www.mojevijesti.ba, 19.05.2011). Vlast RS-a insistira na rješavanju četiri pitanja koja podrazumijevaju manje reforme – ratni zločini, retroaktivna primjena zakona, dvostepenost suda i odnos prema nižim nivoima sudova. (Oslobođenje, 18.05.2011, s. 6).
Opozicija u Republici Srpskoj je mišljenja da dogovor oko referenduma predstavlja najveći poraz u Dodikovoj političkoj karijeri i kapitulaciju manjeg entiteta. Stava su da je Bruxelles ponudio RS-u reformu pravosuđa koja ionako očekuje Bosnu i Hercegovinu u procesu pridruživanja Evropskoj uniji. Prema opoziciji, dogovor Ashton – Dodik ne daje bilo kakve garancije zahtjevima RS-a, da neće dovesti do ukidanja državnog Suda i Tužilaštva, te predstavlja prešutni pristanak Dodika na formiranje vrhovnog suda na nivou države (Mladen Bosić, predsjednik SDS-a; Mladen Ivanić, predsjednik PDP-a; Dragan Čavić, predsjednik DP-a Oslobođenje, 15.05.2011, s. 2 i 3; www.pecat.co.rs, 19.05.2011).
Političke partije u Federaciji su pozdravile postignuti dogovor, uz izraženu bojazan da je ovim putem Republika Srpska za sebe priskrbila poziciju direktnog sugovornika Evropske unije o pitanjima koja su u nadležnosti države i u interesu svih bh. građana (Oslobođenje, 17.05.2011, s. 3). Predsjednik HDZ-a Dragan Čović smatra kako je na ovaj način postignuto rješenje koje odgovara svim stranama. (www.mojevijesti.ba, 16.05.2011, 08:18).
Na sjednici Senata Republike Srpske, održanoj 27. maja 2011. u Banja Luci, senatori su Miloradu Dodiku uputili prijedlog da se odluka o održavanju referenduma samo odgodi, a da to pitanje bude ponovno aktivirano ukoliko zahtjevi ovog entiteta o reformi pravosuđa ne budu ispoštovani. (www.dnevnik.ba, 27.05.2011, 18:07).
Narodna skupština Republike Srpske razmatrala je na sjednici održanoj 31. maja 2011., na zahtjev predsjednika tog entiteta, prijedlog odluke o stavljanju van snage odluke o raspisivanju referenduma o Sudu i Tužilaštvu BiH. Dodik je pored prijedloga o stavljanju van snage odluke o raspisivanju referenduma, poslanicima predložio i razmatranje zaključaka koji su bili popratni dio ove odluke. (Oslobođenje, 31.05.2011, s. 4). Odluka je stavljena van snage 1. juna 2011. Usvojeno je i nekoliko preporuka i zaključaka o strukturalnom dijalogu o pravosuđu u Bosni i Hercegovini. (www.mojevijesti.ba, 01.06.2011, 16:07). Iako poslovnikom nije predviđena takva mogućnost, Skupštini se obratio i Emil Vlajki, potpredsjednik RS-a. On je u svom obraćanju zatražio „zamrzavanje“ odluke o referendumu do 1. oktobra 2011., jer bi time „RS pokazala određenu čvrstinu u odnosu na međunarodnu zajednicu“. (www.n24.ba, 01.06.2011, 11:38).
Međunarodna zajednica
Međunarodna zajednica u cjelini pozdravlja dogovor postignut između Catherine Ashton i Milorada Dodika. Opći stav međunarodne zajednice jeste da dogovor garantira nastavak poštivanja Daytonskog sporazuma i državnih institucija. Najavljena je analiza rada pravosudnih institucija. SAD ističu kako je nadalje odgovornost na Uniji i njenim kontaktima sa manjim bh. enitetom u cilju uspješnog provođenja rečenog. (Evropski pokret u BiH; Jonathan Moore, otpravnik poslova Ambasade SAD u Sarajevu, Oslobođenje, 15.05.2011, s. 3; Dnevni avaz, 17.05.2011, s. 5).
Reakcije na stavljanje van snage Odluke o raspisivanju referenduma
Bosna i Hercegovina
U Federaciji Bosne i Hercegovine je od strane političkih partija, domaćih dužnosnika, pojedinaca, medija i građana pozdravljeno poništavanje odluke o referendumu. U isto vrijeme je izražena zabrinutost zbog ostanka na snazi 29 zaključaka koji su doneseni uz odluku o održavanju referenduma. Političke stranke iz FBiH u ovome vide izigravanje dogovora postignutog sa predstavnicima EU i pozivaju visokog predstavnika da obezbijedi ispunjenje obećanog, pošto temelj ovim zaključcima predstavlja potpuno iskrivljeno tumačenje Ustava Bosne i Hercegovine (www.sutra.ba, 02.06.2011; www.sda.ba, 02.06.2011).
Opozicija u Republici Srpskoj sumnja u strukturalni dijalog o pravosuđu i uputila je brojne kritike predsjedniku entiteta Miloradu Dodiku. Naročito je kritikovana činjenica da je, pored stavljanja van snage odluke o referendumu, Dodik inicirao i poništavanje 29 zaključaka i da je Republika Srpska kao alternativu referendumu dobila ono što ionako sljeduje Bosnu i Hercegovinu na njenom putu ka Evropskoj uniji, kroz poglavlje 23. Najavljeno je da će opozicija pomno pratiti najavljeni strukturalni dijalog o pravosuđu. Usvojeni zaključci u entitetskom zakonodavnom tijelu, ističu političari opozicije, predstavljaju potvrdu da je Incko bio u pravu kada je rekao da će Narodna skupština sama poništiti odluku o referendumu (Zoran Đerić, šef Kluba poslanika PDP-a; Vukota Govedarica, šef Kluba poslanika SDS-a www.mojevijesti.ba, 01.06.2011, 17:16).
Međunarodna zajednica
Međunarodna zajednica u poništavanju odluke o referendumu vidi priliku za formiranje državne Vlade koja je sposobna da hitno sprovede potrebne ustavne i druge reforme i povratak Bosne i Hercegovine na put koji vodi u Evropsku uniju (Catherine Ashton, visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost; Michael Tatham, ambasador Velike Britanije u BiH. (www.vijesti.ba, 02.06.2011, 18:44).
Miroslav Lajčak, visoki dužnosnik Evropske unije, izjavio je u intervjuu koji je dao za Glas Amerike kako se od Narodne skupštine Republike Srpske očekuje da poništi i 29 donesenih zaključaka. Ovu izjavu je predsjednik Narodne skupštine RS-a Igor Radojičić komentarisao riječima „da ponovo pažljivo iščitavaju cijeli tekst izjave predsjednika RS-a i Catherine Ashton“. (Oslobođenje, 20.05.2011, s. 3).
Krajnji rezultat odluke usvojene 13. aprila 2011. u Narodnoj skupštini Republike Srpske o raspisivanju referenduma o državnom Sudu i Tužilaštvu, a potom i njeno stavljanje van snage 1. juna 2011. u ovom zakonodavnom tijelu jeste reforma pravosuđa u Bosni i Hercegovini. Strukturalni dijalog između Bosne i Hercegovine i Evropske unije u oblasti reforme pravosuđa, kojim će predsjedavati evropski komesar za proširenje Štefan Fulle, najavljen je da će se održati 6. i 7. juna 2011. u Banjoj Luci.
(pripremila Anida Ključanin)