Međunarodna zajednica: U žižu su došle izjave Miroslava Lajčaka, generalnog direktora EU za Evropu i centralnu Aziju i bivšeg visokog predstavnika za BiH, koji je izjavio (12. 3.) kako je „apsolutno neprihvatljivo i opasno da kroz politički inženjering izmišljamo neke ‘naše’ Srbe i Hrvate da bi formalno poštovali Ustav, te da postoji veliki rizik da u novoj Vladi i parlamentu sjede ljudi koji imaju tzv. pravnu nacionalnost, ali nemaju legitimitet jer za njih nisu glasali pripadnici tog naroda“. (www.san.ba, 12. 03. 2011).
Na ovu izjavu reagirao je SDP saopštenjem: „Svojim stavovima koji su u potpunoj suprotnosti sa zvaničnim stavovima Evropske Unije, Lajčak otvoreno poziva na negiranje Ustava BiH i izborne volje svih građana u BiH. Bosna i Hercegovina nije, niti će ikada biti, prost zbir tri etničke skupine. U ustavu BiH je naša država precizno definisana kao država tri konstitutivna naroda, Bošnjaka, Srba, Hrvata, ostalih i građana“. (www.san.ba, 12. 03. 2011).
Miroslav Lajčak, ranije je izjavio kako međunarodna zajednica neće nametati ustavne promjene u BiH, te da se o tome moraju dogovoriti mjesni političari: „Možemo ponuditi ekspertizu i pomoć, no odluke i odgovornost za njih su na predstavnicima vlasti BiH“. (www.dnevnik.hr, 02. 02. 2009).
Peter Gallbraith,prvi američki ambasador u Hrvatskoj, istakao je kako je Dejtonski ustav grozan, te da bi za Bosnu bi bilo bolje da su Karadžić i Mladić potpuno poraženi. Upitan zašto je američka administracija odlučila da prizna ime Republika Srpska kada se zna na kakvim temeljima je nastala, odgovorio je sljedeće: „®elim Vas podsjetiti šta je bio ‘dil’, jer svi uporno zaboravljaju šta je bio drugi dio tog ‘dila’. Dakle, dogovor je bio da će Republika Srpska biti priznata kao entitet i da će lideri RS prihvatiti da budu dio države BiH. A to je bilo za dio trgovine. RS je priznata kao federalni entitet u okviru jedinstvene međunarodno priznate države BiH i njenih međunarodnih granica!“. (www.dnevniavaz.ba, 27. 03. 2011).
Analize: U javnosti se danas pojavljuju različite analize o stanju u BiH. Trenutno se ističe tzv. Kučanovo izvješće, odnosno analiza bivšeg slovenskog premijera Milana Kučana. Nakon što je nekoliko mjeseci kontaktirao sa stranama u BiH u svojstvu posebnog izaslanika, bivši slovenski predsjednik sačinio je analizu stanja. Njegova je poruka da odgovornost za BiH kao državu ne leži na međunarodnoj zajednici, nego na njenim građanima. Kučanova analiza prilika u BiH govori da je Dayton „preživio“ odnosno zastario, a istodobno pred državljane BiH postavlja ozbiljnu zadaću – da sami sebi postave pitanje koliko im BiH kao država znači te da je to jedino pravo pitanje. (www.sarajevo-x.com, 16. 03. 2011).
Bosanski diskurs: U intervjuu za Večernji list, Božidar Matić Predsjednik Akademije nauka i umjetnosti BiH odgovorio je na pitanja vezana za njegovu analizu dostizanja strategijskih ciljeva. Prema njemu, politička volja je u ozbiljnijem deficitu u odnosu na znanje i novac. Nje gotovo da nema. Onima koji dobiju izbore, barem je do sada to bila praksa, osim dvogodišnjeg razdoblja na početku prošlog desetljeća, ciljevi za osobni probitak su iznad društvenih ciljeva. Upitan da li daytonska BiH može dosegnuti samoodrživi razvoj odgovorio je da to nije moguće u okviru političkog sistema nacionalnih stranaka. Za komplicirani državni sustav BiH, definiran Daytonskim ustavom, potrebna je dobronamjernost vladajuće većine. (www.vecernji.ba, 13. 03. 2011). Ova „dobronamjernost“ vladajuće većine isplivala je na vidjelo prilikom nedavnih izbora i konstruisanja vlasti. Gotovo šest mjeseci nakon izbora, izabrani predstavnici i političke stranke se nisu mogli dogovoriti oko raspodjele „fotelja“, odnosno pozicija. Tako je napaćeni bosanskohercegovački narod gotovo pola godine bio bez „vlasti“, bez političkih odluka, prepušten haotičnoj svakodnevnici.
Na nedavno konstituisanu vlast i izborni proces osvrnuo se i bivši predsjednik Ustavnog suda Federacije BiH Omer Ibrahimagić i utvrdio je da se nikada u posljednjih petnaest godina u BiH nije dogodilo da neko politički opstruira izborni proces, te da nema ni zakonske ni ustavne odredbe koja jasno definira šta u takvom slučaju činiti: „Nikad se to u 15 godina nije dogodilo, tako da postoji jedna pravna praznina i u Ustavu i u Izbornom zakonu. Nema jasne odredbe o tome kako će se postupiti ako neki od kantona opstruira izbor svojih delegata u Dom naroda FBiH. Tako da je to jedna pravna praznina, u kojoj se, po mom mišljenju, Centralna izborna komisija nije dobro snašla iz prostog razloga što je prošao taj zakonski rok u kojem izborni proces traje. A Centralna izborna komisija je u tom vremenu trebala dati rokove kantonima do kojih oni moraju izvršiti izbor delegata.I onda, ako bi se ti rokovi promašili, na njima bi bila odgovornost i onda bi se postupalo po uputstvu visokog predstavnika da se konstituira Dom naroda ako ima 30 delegata. Tako da je Centralna izborna komisija, čini mi se, unutar same sebe politički podijeljena. Ili nema dobre pravnike, koji bi trebali to da razriješe, ili su oni pribjegli uticaju stranačke politike. CIK nema ovlaštenja da konstituira Dom naroda. Ja kao pravnik tumačim da je on bio dužan izdati uvjerenje o izboru svih onih delegata u Dom naroda čiji je izbor bio pravosnažan“. (www.oslobodjenje.ba, 10. 04. 2011).
Profesor ustavnog prava Ćazim Sadiković smatra da je aktuelni problem oko formiranja vlasti u FBiH jedna od posljedica neadekvatne realizacije Dejtonskog mirovnog sporazuma: „Postoji zaista veliki broj pozitivnih odlika koje se mogu iskoristiti uz pomoć domaćih političara i stranih dužnosnika. Sve ovo što se vidi oko nas sada rezultat je postdejtonskog razvoja i loše realizacije Dejtonskog mirovnog sporazuma. Ali problem nije do rješenja iz Dejtonskog mirovnog sporazuma, koliko do njihovog izvođenja“. (www.mojportal.ba, 26. 03. 2011).
Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH danas igra ogromnu ulogu u izgradnji pravednog i funkcionalnog pravosudnog sistema Bosne i Hercegovine u kojem će se poštivati ustavom zagarantovane norme i prava građana BiH. Strateški ciljevi VSTS-a usmjereni su na postizanje: pravosudnog sistema koji je nezavisan, pravosudnog sistema koji je odgovoran, pravosudnog sistema koji je efikasan i pravosudnog sistema koji je kvalitetan. (www.hjpc.ba, 10. 04. 2011).U intervjuu koji je dao za dnevni list „Oslobođenje“ Milorad Novković, predsjednik VSTV-a BiH istakao je kako je glavni problem pravosuđa neažuriranost sudova i tužilaštava. To se prije svega ogleda u velikom broju neriješenih predmeta iz prethodnog perioda. Drugi bitan problem VSTV-a jeste finasiranje pravosudnih institucija. Pravosuđe BiH će imati ogromnu ulogu u uključenju BiH u euroatlantske integracije. Zbog toga, jedan od sonovnih zadataka VSTV-a jeste da postane ustavna kategorija. Kako bi se taj cilj ostvario potrebna ke podrška izvršne i zakonodavne vlasti. (www.oslobođenje.ba, 25. 03. 2011).O potrebi uređenja pravosudnog sistema u BiH i pravosudnih institucija u cilju približavanja Evropskoj Uniji govori i činjenica da Ustav BiH nije u skladu sa Konvencijom o ljudskim pravima. Na nedavno održanom seminaru pod nazivom „Primjena članova 3, 5, 6 i 8 Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda“, Zastupnica Vijeća ministara BiH u ESLJP Monika Mijić izjavila je sljedeće: „Zaključili smo da još u BiH nije razvijana svijest o tome šta znači sanirati povredu na domaćem nivou jer mnogi misle da ako postupaju u skladu s domaćim zakonom postupaju pravilno što nije istina. ESLJP je ustanovio da Ustav BiH nije u skladu s Konvencijom o ljudskim pravima, a kakva je tek onda situacija u zakonodavstvu“. (www.radiosarajevo.ba).
Mediji u cjelini: O ustavnim promjenama u medijima se govori svakodnevno. Ukoliko bi sumirali sve novinske natpise, intervjue i tekstove koji su objavljeni na ovu temu dalo bi se zaključiti da svi ukazuju na postojanje netrepeljivosti između političkih lidera, strogih podjela između konstituvnih naroda BiH, ali i jake želje građana da pod hitno izmijene situaciju u državi, barem kroz ustavne reforme.
(pripremila Mevlida Rovčanin)