Vanredno stanje u Srbiji: ustavni okvir i praksa povodom pandemije COVID-19
Uvođenjem vanrednog stanja u Srbiji su izvršni organi vlasti ostali bez djelotvornog nadzora. Uspostavila se dominantna uloga egzekutive koja se opravdava antipandemijskim mjerama. Kako je neravnoteža vlasti, inače, u korist egzekutive trajno obilježje srpskog parlamentarizma, u okolnostima vanrednog stanja je parlament još snažnije potisnut s mjesta ključne političke institucije. Iako se samo donošenje odluke o proglašenju vanrednog stanja može opravdati, postoje manjkavosti koje slabe njihov legitimitet. Preduzete mjere odstupaju od zagarantiranog standarda ljudskih prava. Primjetan je izuzetno represivan pristup u pogledu ograničenja slobode kretanja, uočljivi su bitni propusti u odabiru nadležnog organa za donošenje odluka o suspendovanju pojedinih ljudskih prava, nezavisni organi, Ustavni sud i Zaštitnik građana, potpuno su zatajili. Detalji u ekspertizi Darka Simovića koju možete preuzeti ovdje.
(objavljeno 18. 05. 2020)