Krivičnopravni aspekti govora mržnje na elektronskim medijima i na internetu
Krivičnopravni pristup govoru mržnje podrazumijeva tačno definiranje pojma i uvide u zabranu govora mržnje, odnosno, u njegovu inkriminaciju u međunarodnim dokumentima. Ljiljana Filipović, u radu koji se može preuzeti ovdje, pojam govora mržnje određuje s obzirom na slobodu izražavanja i zagovara ekstenzivnu definiciju prema kojoj je govor mržnje onaj govor kojim se širi, podstiče, promiče ili opravdava rasna mržnja, ksenofobija, antisemitizam, agresivni nacionalizam, etnocentrizam ili vjerska netolerancija, nego i netolerancija po bilo kojem drugom osnovu koja može voditi diskriminaciji drugoga. Nakon utvrđivanja međunarodnopravnih osnova za zabranu govora mržnje i za krivičnopravno sankcioniranje, analizira se sadržaj inkriminacija govora mržnje u BiH. S obzirom na složenu državnu strukturu i podijeljenu nadležnost, inkriminacija je provedena u četiri važeća krivična zakona u BiH. Svi zakoni inkriminiraju izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje. Autorica navodi primjere iz sudske prakse koja pokazuje kako tužiteljstva i sudovi mogu suditi za ova krivična djela, a da pri tom ne krše slobodu izražavanja iz člana 10 EKLJP.
(objavljeno 08. 07. 2019)