Bosna i Hercegovina
U mjesecu januaru, sa izuzetkom sjednica Privremene zajedničke komisije oba doma državnog parlamenta za provođenje presude Sejdić i Finci protiv BiH, nije bilo značajnih novina u pogledu revizije Ustava. Ograničen na prenošenje stavova članova Komisije nakon održanih sjednica, medijskog diskursa oko revizije gotovo da nije bilo. Rasprave, debate i okrugli stolovi na ovu tematiku su također bili nezavidnog broja. Forum građana Tuzle održao je i ovog mjeseca javne tribine o ustavnim promjenama u BiH, a ustavna reforma je bila i predmet rasprave Franjevačkog instituta za kulturu mira.
Privremena zajednička komisija na implementaciji presude Sejdić-Finci radi četiri mjeseca. Nakon (do sad održanih) deset sjednica Komisije (https://www.parlament.ba/sadrzaj/vijesti/Archive.aspx?langTag=bs-BA&fromDate=30.11.2010&thruDate=01.10.2014&template) nije bilo ni vidljivih rezultata, ni stavova koji bi doveli do rješenja prihvatljivih za sve zainteresirane strane.
U januaru su učinjeni sljedeći „pomaci“: prvobitni pristup političkih stranaka sa teritorije Federacije odustao je od obuhvatnijih ustavnih reformi i time je izišao u susret zahtjevima lidera iz Republike Srpske. Ustavne promjene će se svesti samo na presudu u predmetu Sejdić-Finci; na sjednice Komisije su pozivani i aktivno su učestvovali predstavnici nacionalnih manjina; izneseni su prijedlozi amandmana na Ustav političkih partija, Vijeća nacionalnih manjina i nevladinih organizacija; prijedlozi su raspravljeni te su članovi Komisije i predstavnik Vijeća nacionalnih manjina dali odgovore na pitanja koja odluka Sejdić-Finci za sobom povlači; konstatirano je da nema zajedničkog prijedloga amandmana na Ustav BiH; uočene su glavne razlike u prijedlozima i konstatovano je da se one prevashodno odnose na način izbor članova Predsjedništva BiH (neposredno na izborima ili posredno u Parlamentarnoj skupštini) i na izbor delegata u Dom naroda PSBiH; naziralo se postizanje konsenzusa oko Doma naroda (zadržavanje postojećih nadležnosti i formiranja Kluba „Ostalih“); usvojen je Izvještaj o radu u kome je naznačeno kako nije postignut potrebni stepen saglasnosti za donošenje amandmana na Ustav, te da bi Komisija trebala nastaviti sa radom (svi podaci o radu: http://www.ustavnareforma.ba/bs/aktuelnosti/predstavnicki_dom_je_usvojio_izvjestaj_o_radu_uz_zakljucak_da_komisija_nastavi_sa_rad).
Kako je prvobitni rok određen za iznošenje prijedloga i usvajanja amandmana na Ustav BiH (30. novembar), odnosno amandmana na Izborni zakon (31. decembar) protekao bez njihovog usvajanja, rad Komisije je produžen do 12. marta 2012. Pored ovog roka, novi rok Bosni i Hercegovini za implementaciju presude odredila je i u svojoj posljednjoj rezoluciji Parlamentarna skupština Vijeća Evrope, a on je 15. mart.
Komisija je nastavila sa radom i u ovom mjesecu su održane dvije sjednice. U rad Komisije nisu uključeni stručnjaci iz ustavnog i međunarodnog prava. Jedan od aplikanata u ovom slučaju, Dervo Sejdić, u ovoj činjenici vidi kočnicu efikasnog i djelotvornog rada ovog tijela (Oslobođenje, s. 5, 20. 01. 2012). Učešće eksperata bi ubrzalo rad Komisije i iznalaženje rješenja koja bi istovremeno bila djelotvorna u cilju uklanjanja diskriminacije i prihvatljiva kako za konstitutivne narode tako i za pripadnike iz reda „Ostalih“.
Na 11. sjednici Privremene zajedničke komisije, održanoj 12. januara, usvojen je zaključak čiji tekst poziva političke partije i Vijeće nacionalnih manjina da do 24. januara dostave konkretne prijedloge amandmana na Ustav BiH. Također je odlučeno da se u periodu od 24. do 31. januara održi sjednica Kolegija (https://www.parlament.ba/sadrzaj/vijesti/2011/default.aspx?id=33248&langTag=bs-BA&template_id=5&pageInde, 12. 01. 2012). Zahtjev za dostavljanjem konkretnih pismenih prijedloga je učinjen u cilju izbjegavanja nepotrebnog daljnjeg ponavljanja opštepoznatih stavova stranaka i širih rasprava o istim. Nakon što stranke grupišu svoje zahtjeve, uslijedit će rasprava o prijedlozima (Borislav Bojić, član Privremene zajedničke komisije oba doma PSBiH, http://www.mojevijesti.ba/novost/110415/Odrzana-sjednica-komisije-za-provodenje-presude-Sejdic-Finci, 12. 01. 2012).
Sjednica održana 31. januara ponudila je konkretnija rješenja. Na sjednici su prezentirani amandmani dostavljeni u skladu sa prethodno usvojenim zaključcima. SDP BiH, SDA, NSRZB i HSP predstavili su zajednički prijedlog u vidu Amandmana II na Ustav BiH. Prijedlog koji se odnosi na Dom naroda Parlamentarne skupštine predviđa da se ovo tijelo sastoji od 24 delegata od kojih su dvije trećine iz Federacije BiH (uključujući šest Hrvata, šest Bošnjaka, dva Srbina i dva iz reda „Ostalih“) i jedna trećina iz Republike Srpske (uključujući pet Srba, jednog Bošnjaka, jednog Hrvata i jednog iz reda „Ostalih“) (https://www.parlament.ba/sadrzaj/vijesti/2011/default.aspx?id=33548&langTag=bs-BA&template_id=5&pageIndex=1, 31. 01. 2012). Novina ovog rješenja jeste da bi se u oba entiteta birali i Bošnjaci i Srbi i Hrvati, a ne kao što je do sada bio slučaj gdje su se Bošnjaci i Hrvati birali samo u Federaciji, dok su se Srbi birali samo u Republici Srpskoj.
Ovim ili sličnim rješenjem uklonila bi se diskriminacija prisutna prema pripadnicima konstitutivnih naroda, kao i diskriminatorna rješenja prema pripadnicima „Ostalih“, a istovremeno bi se sprovela presuda u slučaju Sejdić-Finci. Ako je suditi prema stavovima i izjavama predstavnika parlamentarnih stranaka iz Republike Srpske, niti ovaj prijedlog neće dobiti potrebni stepen saglasnosti (http://www.fokus.ba/nov/index.php?option=com_content&view=article&id=23250:centralizacija-u-rukavicama-&catid=18:u-fokusu&Ite, 01. 02. 2012).
DNZ BiH je u prijedlogu Amandmana II na Ustav BiH predložio sljedeće rješenje: Dom naroda bi se sastojao od 18 delegata, od kojih bi se dvije trećine birale iz Federacije BiH (pet Hrvata, pet Bošnjaka i dva iz reda „Ostalih“) i jedna trećina bi dolazila iz Republike Srpske (pet Srba i jedan iz reda „Ostalih“). Ovdje bi nominirane delegate iz FBiH birali delegati u Domu naroda federalnog parlamenta, dok bi nominirane delegate iz RS-a biralo Vijeće naroda Republike Srpske. U Amandmanu III ova stranka je iznijela prijedlog koji se odnosi na Predsjedništvo BiH: predsjednika bi birao Predstavnički dom Parlamentarne skupštine na mandat od jedne godine (https://www.parlament.ba/sadrzaj/vijesti/2011/default.aspx?id=33548&langTag=bs-BA&template_id=5&pageIndex=1, 31. 01. 2012).
Predstavnici HDZ-a BiH i HDZ-a 1990 ostali su pri ranije iznesenim prijedlozima i zahtjevu da se implementacijom presude u predmetu Sejdić i Finci otkloni i diskriminacija konstitutivnih naroda (http://www.source.ba/clanak/706568678411/vijesti/PS%20BiH%20ponovo%20o%20presudi%20Sejdi%C4%87-Finci/?ref=ostali, 31. 01. 2012).
Prijedlozi političkih partija iz Republike Srpske su slični, dok su zahtjevi ostali nepromijenjeni: obim ustavnih promjena, te izmjene i dopune Izbornog zakona, kojim bi se provela presuda Evropskog suda za ljudska prava, mora se zadržati isključivo na presudi. Krstan Simić iz SNSD-a je uputio prijedlog da se rasprava o implementaciji presude vodi u dvije faze; u jednoj fazi bi bio raspravljen izbor delegata u Dom naroda, a u drugoj izbor članova Predsjedništva BiH (http://www.fokus.ba/nov/index.php?option=com_content&view=article&id=23250:centralizacija-u-rukavicama-&catid=18:u-fokusu&Ite, 01. 02. 2012).
Predstavnici parlamentarnih stranaka iz RS-a istakli su da će konačan stav oko implementacije presude imati nakon sjednice Narodne skupštine koja je zakazana za 7. februar. Naime, poslanici Narodne skuštine razmatrat će „Informaciju o aktivnostima na provođenju presude Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu u predmetu Sejdić i Finci protiv BiH“. Informaciju je pripremio skupštinski Odbor za ustavna pitanja (http://manjine.ba/?p=1523, 30. 01. 2012).
Naredna sjednica Privremene zajedničke komisije zakazana je za 13. februar. Zaključci izneseni na sjednici od 31. januara imali su za cilj, prema riječima predsjedavajućeg Komisije Šefika Džaferovića, da se vidi da li je moguće postići političku saglasnost na nivou Komisije do 13. februara. „Ukoliko to ne bude bilo moguće zatražit ćemo pomoć predsjednika šest političkih stranaka, da vidimo da li je moguće da oni postignu političku saglasnost o pitanjima koja se tiču amandmana na Ustav BiH koji bi značili implementaciju presude u predmetu Sejdić i Finci protiv BiH“ (Šefik Džaferović, predsjedavajući Privremene zajedničke komisije oba doma PSBiH, http://www.source.ba/clanak/706568678411/vijesti/PS%20BiH%20ponovo%20o%20presudi%20Sejdi%C4%87-Finci/?ref=ostali, 31. 01. 2012).
Primjetno je približavanje stavova kada je u pitanju izbor delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine, dok su prijedlozi u vezi sa načinom izbora Predsjednišva i dalje neusaglašeni. Sve navedeno implicira da će Komisija i ovaj put završiti svoj rad bez donošenja amandmana na Ustav i Izborni zakon BiH.
Na ovaj zaključak upućuju i izjave političkih aktera u ovom procesu (Borislav Bojić, član Privremene zajedničke komsije oba doma PSBiH; Igor Radojičić, predsjednik Narodne skupštine RS-a; Šefik Džaferović, predsjedavajući Privremene zajedničke komisije oba doma PSBiH, http://www.nezavisne.com/novosti/bih/Sprovodjenje-presude-Sejdic-i-Finci-ostaje-kamen-spoticanja-127497.html, 10. 02. 2012).
Okrlugli stolovi, javne rasprave i tribine na temu ustavnih promjena
Forum građana Tuzle organizovao je 20. i 21. januara u Brčkom i Modriči javnu tribinu o procesu ustavnih promjena u Bosni i Hercegovini. Tema razgovora su bili implementacija presude u predmetu Sejdić-Finci, odluka Ustavnog suda o konstitutivnosti naroda na cijeloj teritoriji BiH, te prijedlozi političkih partija i civilnog društva u svrhu ispunjenja ove obaveze. Tribine su prije ovoga održane u Tuzli, Bijeljini, Velikoj Kladuši i Bihaću (http://www.forumtz.com/, 21. 01. 2012).
Franjevački institut za kulturu mira održao je 3. i 4. februara u Sarajevu međunarodni naučni skup pod nazivom „BiH, europska zemlja bez ustava: znanstveni, etički i politički izazov“. Prema riječima direktora ovog skupa, fra Mije Džolana, cilj održavanja ovog skupa bio je politološka i sociološka analiza kako bi se pojasnili osnovni pojmovi i pretpostavke društvenog, političkog i nacionalnog dijaloga, te pretpostavke za uspješnu „(re/de) konstrukciju“ Ustava BiH (http://www.slobodnaevropa.org/content/ustavne_promjene_neophodne_zbog_eurointegracija/24479053.html, 10. 02. 2012).
Međunarodna zajednica
Međunarodna zajednica je krajem januara pozvala političke predstavnike u Bosni i Hercegovini da poduzmu neophodne korake u cilju implementacije presude u slučaju Sejdić i Finci i napredovanja BiH na reformskom putu (Mary Ann Hennessey, voditeljica ureda Vijeća Evrope za BiH, http://www.nezavisne.com/novosti/bih/Hitno-rijesiti-slucaj-Sejdic-Finci-126124.html, 31. 01. 2012).
Daniel Serwer, stručnjak za Balkan sa washingtonskog Johns Hopkins instituta, smatra kako su Bosni i Hercegovini potrebne sveobuhvatne ustavne promjene po liniji koju je predložila Venecijanska komisija, te da je reforma obuhvaćena presudom Sejdić-Finci samo dobar uvod u širi ustavni proces (http://bedrudingusic.wordpress.com/2012/01/31/daniel-serwer-ekspert-za-balkan-sa-vasingtonskog-johns-hopkins-instituta-vri, 31. 01. 2012).
Zahtjev za širokim reformama istaknut je i u rezoluciji „Funkcionisanje demokratskih institucija u BiH“ (The functioning of democratic institutions in Bosnia and Herzegovina, RES 1855 (2012), 24. 01. 2012, http://www.assembly.coe.int/ASP/Doc/ATListingDetails_E.asp?ATID=11395) koju je usvojila Parlamentarna skupština Vijeća Evrope. Na parlamentarnom zasjedanju ovog tijela odbijen je amandman SNSD-a, SDS-a i HDZ-a čija sadržina je pozivala samo na reforme u domenu presude Evropskog suda za ljudska prava (http://balkans.aljazeera.net/video/vijece-evrope-od-bih-trazi-reformu-ustava, 24. 01. 2012).
Ocjena
Bilans aktivnosti iz mjeseca januara, na jednoj strani, ne najavljuje konkretne prijedloge za provođenje predmeta Sejdić-Finci. S druge strane, sve učestalije najave međunarodne zajednice kako se ustavni proces ne iscrpljuje i ne staje sa ovom presudom, indicira zaključak da će se međunarodna zajednica angažirati na obuhvatnijem usklađivanju ustavnog prava BiH sa evropskim stradardima.
(Anida Ključanin)