Međunarodna zajednica
Ukoliko Bosna i Hercegovina ne ispuni obaveze preuzete Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju, njena kandidatura za prijem u Evropsku uniju bit će nekredibilna i uslijedit će izloacija od strane zemalja članica Unije – rečenica je koja se gotovo svakodnevno može čuti u domaćim i stranim medijima.
Stav međunarodne zajednice jeste (što je primjetno u gotovo svim izjavama međunarodnih zvaničnika i izvještajima koji su u zadnjih nekoliko mjeseci podneseni o stanju u našoj zemlji) da je Bosni i Hercegovini neophodna reforma Ustava. Međutim, poticaj za reformu treba da bude rezultat konsenzusa bh. građana i političkih lidera, pošto su jedino na takav način moguće dugotrajne i održive reforme. Poticaj ne smije dolaziti „izvana“. Međunarodna zajednica će se, ukoliko do unutrašnjeg dogovora uistinu i dođe, angažirati i pomoći u sprovođenju tih reformi, svjesna svoje suodgovornosti za postojeće stanje u BiH. (Jan Braathu, ambasador Norveške u BiH, www.vijesti.ba, 23.07.2011). Uključivanje zvaničnog Brisela u ovaj proces je svakako poželjno, a ponajviše zbog sprečavanja manipulacija kojima je reforma Ustava podložna, a kojima smo bili svjedoci prethodnih godina.
Jerzy Chmielewski, poljski veleposlanik u Bosni i Hercegovini (zemlje koja je preuzela predsjedavanje Vijećem Evropske unije), smatra kako nije potrebno uplitanje Vijeća EU, niti Poljske u pogledu pitanja koja se tiču reforme Ustava Bosne i Hercegovine. Također je stava kako činjenica što je Evropska komisija počela strukturalni dijalog o pravosuđu s Bosnom i Hercegovinom predstavlja izuzetak i jasan pokazatelj da Evropska unija želi BiH kao svoju članicu. (www.vecernji.ba, 13.07.2011, 14:54).
Zaključak da Bosna i Hecegovina može dobiti kandidatski status samo ukoliko provede potrebne reforme, među kojima je najvažnija i najobuhvatnija reforma Ustava, nameće se iz izjava EU i ostalih međunarodnih zvaničnika prisutnih u posljednje vrijeme u štampanim medijima i internet portalima. (Daniel Serwer, stručnjak Centra za euroatlanske odnose washingtonskog „Johns Hopkins“ univerziteta, www.dnevnik.ba, 01.08.2011, 10:17).
Dr. Christian Schwarz-Schilling, bivši visoki predstavnik u BiH, je u svom obraćanju članovima Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma državnog parlamenta istakao važnost Komisije u pokretanju reforme Ustava, te predstavio princip „korak po korak“. „Prvi korak u reformi Ustava BiH mora biti implementacija odluka u slučaju Sejdić-Finci koja se odnosi i na niz ostalih zaključaka bitnih za reformski put BiH. Ustavnopravna komisija, u saradnji sa Direkcijom za evropske integracije, treba utvrditi manjkavosti koje postoje u Ustavu BiH u odnosu na evropske standarde, kako bi put prema evropskim integracijama bio olakšan. […]“.
Schwarz-Schilling smatra da je najvažnije da se pitanje budućeg ustavnog uređenja i principa na kojima će dato ustavno uređenje biti organizovano vrati u Parlamentarnu skupštinu BiH, te da su nerealna očekivanja da „s neba padne neki savršeni dizajn Ustava, neki novi Dayton 2. (www.parlament.ba, 21.07.2011).
Bosna i Hercegovina
Implementacija presude Sejdić-Finci
Potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), odnosno Privremenog sporazuma, Bosna i Hercegovina je preuzela na sebe obavezu ispunjenja tri osnovna zadatka (usklađivanje Ustava BiH sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, usvajanje zakona o državnoj pomoći i zakona o popisu stanovništva na nivou BiH). Upravo je usklađivanje Ustava sa Evropskom konvencijom, odnosno implementacija presude Sejdić-Finci bila predmet brojnih rasprava i razgovora u mjesecu julu. Ovim je pokrenut proces ustavnih promjena u našoj zemlji. Vijeće ministara (koje djeluje u tehničkom mandatu) je na sjednici održanoj 13. jula dalo nalog Ministarstvu pravde BiH da formira radnu grupu za pripremu materijala za provođenje obaveza iz presude Sejdić-Finci. Cilj radne grupe bio bi da se pripremi prijedlog teksta odluke kojom bi se implementirala presuda u ovom slučaju. (Nikola Špirić, predsjedavajući Vijeća ministara, www.oslobodjenje.ba, 13.07.2011, 09:17). Ministarstvo pravde je zahtjev za formiranje radne grupe proslijedilo u oba doma Parlamentarne skupštine. U sastavu radne grupe bi trebali da budu predstavnici poslanika i delegata, ministar pravde, te neko iz Vijeća ministara i eventualno neko iz Ministarstva ljudskih prava i izbjeglica. Zadatak ministarstva pravde jeste pružanje administrativne i tehničke podrške. (Oslobođenje, 20.07.2011, s. 6).
Domaći političari se nisu mogli dogovoriti o obimu reforme presude Sejdić-Finci. Dio javnosti se zalaže za užu, a dio za ekstenzivnu reformu bosanskohercegovačkog Ustava. Politički konsenzus postoji samo u pogledu primjene presude Sejdić-Finci, i ovdje samo u segmentu koji se odnosi na izbor članova Predsjedništva BiH. Za političare iz Republike Srpske nijedan drugi segment na koji bi se odnosila izmjena Ustava ne dolazi u obzir. Oni smatraju da se obaveza Bosne i Hercegovine odnosi jedino na izbora članova Predsjedništva. (Lazar Prodanović, član Ustavnopravne komisije iz SNSD-a; Aleksandra Pandurević, član Ustavnopravne komisije iz SDS-a, www.parlament.ba, 21.07.2011).
Za razliku od njih, političari iz Federacije saglasni su oko stava da implementacija presude Sejdić-Finci može da doprinese ustavnim promjenama i na ostalim nivoima vlasti. Smatraju kako je ovo jedinstvena prilika da se iz Ustava BiH otklone sve diskriminatorne odredbe. (Saša Magazinović, član Ustavnopravne komisije iz SDP-a; Šefik Džaferović, član Ustavnopravne komisije iz SDA, www.parlament.ba, 21.07.2011). Hrvatski predstavnici su u ovom periodu izrazili mišljenje kako je u Bosni i Hercegovini ustavnu reformu neophodno provesti tako da obezbijedi stvarnu ravnopravnost Hrvata sa ostalim konstitutivnim narodima. (Marko Tokić, ravnatelj Instituta za društvena istraživanja Sveučilištva u Mostaru, www.posusje-online.info, 07.07.2011). Stvarna ravnopravnost hrvatskog naroda bi podrazumijevala osnivanje trećeg eniteta sa hrvatskom većinom iz kojeg bi bio predlagan član Predsjedništva BiH za kojeg ne bi mogli glasati pripadnici druga dva konstitutivna naroda. HDZ 1990 smatra kako se prvenstveno treba postići politički konsenzus oko preambule Ustava BiH, a tek potom pristupiti ustavnim promjenama nepohodnim za implementaciju presude.
Bosna i Hercegovina morat će izmijeniti postojeći Ustav i okončati diskriminaciju pripadnika nacionalih manjina, ali i konstitutivnih naroda u entitetima čiji nisu državljani. Bez implementacije presude u slučaju Sejdić-Finci nije realno očekivati bilo kakav napredak naše države prema članstvu u Evropskoj uniji. Ovakav stav su zauzeli i političari u razgovorima sa međunarodnim zvaničnicima ističući kako nikome u Bosni i Hercegovini nije cilj „diskriminacija ljudi koji se grubo nazivaju „ostali“. (Ognjen Tadić, predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine, prilikom susreta sa Patrickom Moonom, ambasadorom SAD u BiH, www.dnevniavaz.ba, 20.07.2011, 18:35). Međutim, čak ni žurno ispunjenje preuzetih uvjeta ne znači momentalno dobivanje statusa kandidata za prijem u Uniju.
Apel vlastima Bosne i Hercegovine i međunarodnoj zajednici za pokretanje procesa promjene Ustava je uputio i novoosnovani Kongres Bošnjaka svijeta. Tom prilikom je predloženo osnivanje nove međunarodne konferencije na kojoj bi se revidirao Daytonski mirovni sporazum, a sve u cilju implementacije presude u slučaju Sejdić-Finci. (www.vitez.ba, 16.07.2011).
Analitičari o implementaciji presude Sejdić-Finci
Iako Vijeće ministara nije formirano ni 10 mjeseci nakon održanih izbora i sve ukazuje na to da Bosna i Hercegovina neće biti u mogućnosti da ispuni ključne uvjete i aplicirati za status kandidata u mjesecu novembru, Srećko Latal – analitičar Međunarodne krizne grupe (ICG), u svojoj analizi iznosi tezu suprotnog gledišta. Naime, ukoliko bude postojalo dovoljno političkog konsenzusa i vlast se formira u skorije vrijeme, Bosna i Hercegovina može aplicirati za status kandidata, naravno uz ispunjenje uvjeta. U tom slučaju, naša zemlja ima dvije – tri godine u kojima mora završiti osnovne stvari, među kojima je najvažnija reforma postojećeg Ustava. (Srećko Latal, analitičar Međunarodne krizne grupe (ICG), www.dnevni-list.ba, 02.08.2011, 10:40).
Strukturalni dijalog o reformi pravosuđa BiH
Bosna i Hercegovina je dužna Evropskoj komisiji dostaviti odgovore na tehnički upitnik, koji je bh.vlastima donio komesar Evropske unije za proširenje Stefan Fülle, do 31. augusta tekuće godine. Odgovori na ovaj upitnik su skoro pribavljeni i to na 220 strana, i nalaze se u Ministarstvu pravde BiH. Ovo je za Dnevni avaz potvrdio i ministar pravde BiH Bariša Čolak. (www.dnevniavaz.ba, 23.07.2011, 14:53).
Međutim, iako je Fülle donio preporuke o tome kako reformirati pravosuđe i približiti ga standardima Evropske unije, cijeli proces je ispolitiziran, te je još jednom došlo do razilaženja u mišljenju među političarima iz Federacije i Republike Srpske o metodama i obimu koji bi trebala da obuhvata ova reforma. Jedna od najvažnijih preporuka Evropske komisije tiče se uspostavljanja apelacionog organa na državnoj razini. Ovaj apelacioni organ, prema jasnom stavu Evropske unije mora da postoji, pa makar i u državnom Sudu. Upravo zbog te preporuke i dolazi do razilaženja u stavovima dva entiteta. Tako je u odgovorima Ministarstva pravde Republike Srpske navedeno kako pravosudni sistem Republike Srpske predstavlja zaokruženu cjelinu, te da Vrhovni sud ovog entiteta pruža djelotvornu pravnu zaštitu prava koja su zagarantovana Ustavom BiH i Ustavom RS-a svojim građanima. Političari iz manjeg bh. entiteta stava su kako ne postoji niti jedan razlog za osnivanje Vrhovnog suda na nivou države. U odgovorima je također ponovljeno mišljenje koje političari i javnost ovog eniteta zastupaju mjesecima – da su Sud i Tužilaštvo BiH nametnuti odlukom visokog predstavnika Valentina Incka. (Nikola Kovačević, savjetnik ministra pravde RS, www.dnevniavaz.ba, 23.07.2011, 14:53). Političari iz Federacije smatraju kako je Bosni i Hercegovini potreban Vrhovni sud. Ministar pravde FBiH Zoran Mikulić je izjavio kako je federalno ministarstvo pravde spremno da odgovori na sve zahtjeve koje Evropska komisija pred njega postavi. (www.dnevniavaz.ba, 23.07.2011, 14:53).
Evropska komisija je jasno stavila do znanja kako niti jednoj potencijalnoj državi članici ne nameće vrstu ustroja pravosuđa. Jedino se insistira na određenim standardima, jednakosti građana pred sudovima, nezavisnim sudovima, procesuiranju predmeta ratnih zločina, borbu protiv korupcije i tako dalje.
U Sarajevu je 25. jula održan prvi sastanak Pododbora za reformu pravosuđa i unutrašnjih poslova. Na ovom sastanku učesnici su nastojali da usaglase stavove o trenutnoj situaciji o pravosuđu u Bosni i Hercegovini. Članovi ovog Pododbora su se dogovorili da različita mišljenja o sudovima, Tužilaštvu BiH i Visokom sudskom i tužilačkom vijeću dostave Vijeću ministara BiH do 28. juna, a ono ih je potom dužno proslijediti Evropskoj komisiji. Ovom sastanku su prisustvovali predstavnici ministarstava pravde BiH, Republike Srpske i Federacije, ministarstva bezbjednosti BiH, te predstavnici Evropske unije u Bosni i Hercegovini. Ukoliko odgovori budu završeni i proslijeđeni do isteka roka, strukturalni dijalog o reformi pravosuđa bit će nastavljen u mjesecu septembru. (www.mojevijesti.ba, 25.07.2011, 16:15).
(pripremila Anida Ključanin)