Međunarodna zajednica
Bosna i Hercegovina izložena je političkom pritisku i kritici cjelokupne međunarodne zajednice zbog neizvršenja presude „Sejdić-Finci“. To se posebno vidi na sastancima Komiteta ministara Vijeća Evrope. Međunarodni predstavnici i zvaničnici saglasni su u stavu da Bosna i Hercegovina mora usvojiti izmjene Ustava BiH i izbornog zakonodavstva neophodne za izvršenje ove presude. (www.abrasmedia.info, 03.06.2011). Oni ističu kako su ustavne promjene u BiH neminovne i da proces reforme Ustava u Bosni i Hercegovini traje već godinama. „Kada govorimo o reformi Ustava, to je proces koji je odavno počeo. […] U BiH taj proces traje već godinama.“ (Mary Ann Hennessy, šefica Ureda Vijeća Evrope u BiH, www.reci.ba, 13.06.2011, 07:37).
Međunarodni zvaničnici upozoravaju na posljedice koje će se odraziti na Bosnu i Hercegovinu zbog neformiranja vlasti na državnoj razini, kao i zbog neimplementiranja presude „Sejdić-Finci“. Pri tom se ističe kako Evropska unija neće mijenjati pravila zbog Bosne i Hercegovine. (Renzo Daviddi, šef Delegacije Evropske komisije u BiH, Oslobođenje, 17.06.2011, s. 5).
Pomoćnik državne tajnice SAD-a za evropska i evroazijska pitanja Philip Gordon je u razgovoru sa bh. dužnosnicima naglasio važnost izmjene Ustava BiH i implementacije odluke „Sejdić-Finci“. On smatra da je prvo neophodno formirati izvršnu vlast na državnom nivou. Iznio je stav SAD-a kako ne postoje planovi za organizovanje Daytona II ili slične međunarodne konferencije, te da pokretanje ove inicijative ne planira ni Evropska unija (www.bitno.ba, 15.06.2011, 09:07).
Bošnjačko-američko savjetodavno vijeće iz Washingtona obajvilo je kako je u Predstavničkom domu Kongresa SAD-a u pripremi rezolucija o nužnosti promjene Ustava Bosne i Hercegovine. Ova rezolucija bi se ubrzo trebala naći na raspravi Odbora za vanjsku politiku, a zatim i u redovnoj proceduri usvajanja (www.boboska.com, 20.06.2011).
Međunarodna zajednica je još jednom izrazila opredjeljenje za zaštitu i osiguranje provođenja Daytonskog mirovnog sporazuma. U tom kontekstu je visoka predstavnica Evropske unije za vanjsku politiku Catherine Ashton izjavila kako je Evropska unija spremna na nametanje restrikcija i sankcija ukoliko dođe do kršenja Ustava Bosne i Hercegovine (www.24sata.info, 27.06.2011).
Predstavnici Evropske komisije i Bosne i Hercegovine sastali su se u mjesecu junu u Briselu kako bi održali četvrti sastanak Privremenog odbora u okviru Privremenog sporazuma i Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Evropske unije i Bosne i Hercegovine. Na ovom sastanku Komisija je podsjetila kako je izmjena Ustava BiH i njegovo usklađivanje sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima jedan od najvažnijih uvjeta pristupanja naše zemlje EU (www.dei.gov.ba, 29.06.2011, 16:56).
Bosna i Hercegovina
Okrugli stolovi, diskusije i konferencije o ustavnim promjenama u BiH
U Sarajevu je 18. maja, u organizaciji Centra za društvena istraživanja Analitika, održana stručna diskusija o temi „Novi-stari ustavni inženjering? Izazovi i implikacije presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić i Finci protiv BiH“. U ovoj diskusiji učestvovali su Edin Hodžić i Nenad Stojanović, autori istoimene knjige, doc.dr. Dino Abazović sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, dr. Marko Prelec iz Međunarodne krizne grupe (ICG), dr. Nedim Ademović iz Ustavnog suda BiH i Sevima Sali Terzić iz Ustavnog suda BiH, kao i oko 40 predstavnika domaćih i međunarodnih institucija i organizacija koje se bave tematikom ljudskih prava. (www.analitika.ba, 02.06.2011).
U Sarajevu je 3. juna organizovan okrugli stol o temi „Ljudska prava i pravosuđe u BiH“. Na ovom okruglom stolu je bilo riječi i o promjenama Ustava BiH koje su neophodne kako bi se eliminirale povrede ljudskih prava utvrđene u slučaju „Sejdić-Finci“. (Patrick Moon, američki ambasador u BiH; Srđan Arnaut, zamjenik ministra pravde BiH, www.vijesti.ba, 03.06.2011, 13:40)
Načelan stav institucija, političara, zvaničnika, pojedinaca i sveopće javnosti iz Federacije i Republike Srpske jeste da Ustav BiH treba uskladiti sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i izbaciti iz Ustava diskriminirajuće odredbe. Međutim, razilaze se u mehanizmima i načinima pristupanja ovom pitanju, pošto nacionalne političke strukture imaju različit pristup provođenju ustavnih promjena. (Nebojša Radmanović, predsjedavajući Predsjedništva BiH u posjeti Strasbourgu, www.vijesti.ba, 28.06.2011, 22:17) (®ivko Budimir, predsjednik FBiH, www.rtvtk.ba, 17.06.2011, 11:49).
Pravni stručnjaci Ureda visokog predstavnika (OHR) su također analizirali ustavna rješenja koja bi trebalo modificirati i među mnogobrojnim problematičnim rješenjima su izdvojili tačke koje se odnose na neusklađenost mehanizma zaštite ljudskih prava propisanih Evropskom konvencijom s načelom ekskluzivnog priznanja konstitutivnih naroda. Ova činjenica u praksi često dovodi do diskriminacije i kršenja individualnih prava. (www.vjesnik.hr, 20.06.2011, 14:53). Pored usklađivanja Ustava BiH sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, sukladno presudi „Sejdić-Finci“, neophodne su i druge reforme Ustava kako bi se uspostavila racionalna i učinkovita državna struktura.
Reformski procesi u Bosni i Hercegovini su u potpunosti blokirani zbog neformiranja Vijeća ministara. Jedan od tih procesa jesu i ustavne promjene kako bi naša zemlja mogla dobiti demokratski Ustav. Ovu činjenicu ističu mnogi domaći i međunarodni zvaničnici. (Voditelj misije BiH u EU Osman Topčagić, www.vjesnik.hr, 20.06.2011, 14:53).
Predsjednik HDZ-a 1990 Božo Ljubić je tokom govora na konvenciji Nacionalne federacije američkih Hrvata (NFCA) održanoj u Pittsburgu pozvao na „korjenite ustavne promjene u BiH u kojima bi sudjelovali i predstavnici SAD-a i Evropske unije […]“ (www.vecernji.ba, 07.06.2011, 08:49).
Okruženje
U Dubrovniku je 19. i 20. juna održan sastanak specijalnih radnih grupa Parlamentarne skupštine Mediterana na kome je, između ostalog, bilo riječi o ustavnoj reformi u Bosni i Hercegovini. Sastanku je prisustvovao zamjenik Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Božo Ljubić. On je u okviru rasprave o izvještaju i prijedlogu rezolucije Prvog stalnog povjerenstva o političkoj i sigurnosnoj saradnji o temi „Ustavne promjene u BiH“ objasnio da je ustavna reforma prioritet i da u ovom procesu treba da se snažno angažuje međunarodna zajednica, ali i potpisnici Daytonskog sporazuma. Podržao je zauzimanje PAM-a i prijedloge iz nacrta Rezolucije „Ustavna reforma u Bosni i Hercegovini“ koje je sačinio Miro Petek iz Slovenije, koja će biti usvajana krajem tekuće godine. (www.mojevijesti.ba, 20.06.2011, 16:53).
Strani i domaći mediji i internet portali o ustavnim promjenama u BiH
Strani i domaći mediji i internet portali jedinstveni su u ocjeni kako bi za Bosnu i Hercegovinu najbolja solucija bilo donošenje novog, umjesto reforme postojećeg Daytonskog mirovnog sporazuma.
New York Times donosi tekst u kojem između ostalog stoji kako Bosna i Hercegovina mora napisati novi Ustav „koji će stvoriti funkcionirajuću višeetničku državu“. Ocjena New York Timesa je da SAD i Evropska unija imaju obavezu osiguranja poštivanja i provođenja u praksi Daytonskog mirovnog sporazuma, te da bi istovremeno EU trebala svoje članstvo uvjetovati donošenjem novog Ustava od strane BiH. (www.boboska.com, 20.06.2011).
Internet portal magazinplus.eu također iznosi tezu kako je Bosni i Hercegovini potreban novi Ustav, a ne njegova reforma. Stoji kako novi Ustav treba da predstavlja izlazak iz prevaziđenih okvira Daytona, te da on može da ima kao jednu alternativu vraćanje Daytonu, „ali to više neće biti Dayton, već novi ustav“. (www.magazinplus.eu, 07.06.2011, 08:07).
Strukturalni dijalog o reformi pravosuđa BiH
Na prošlomjesečnom sastanku predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i visoke predstavnice Evropske unije za vanjsku politiku Catherine Ashton postignut je dogovor o održavanju strukturalnog dijaloga o reformi pravosuđa, a zauzvrat je zakonodavno tijelo manjeg bh.entiteta povuklo odluku o referendumu o Sudu i Tužilaštvu Bosne i Hercegovine. Održavanje ovog sastanka predložila je Evropska komisija, kao dodatni sastanak u okviru zajedničkih tijela po Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju između Evropske unije i Bosne i Hercegovine.
Strukturalni dijalog o pravosudnoj reformi održan je 6. i 7. juna u Administrativnom Centru Vlade RS u Banjoj Luci. Skup je otvorio evropski povjerenik za proširenje Štefan Fülle, a na njemu su učestvovali predstavnici vlasti Republike Srpske, Federacije i predstavnici na nivou Bosne i Hercegovine, kao i predstavnici Evropske unije. Cilj održavanja strukturalnog dijaloga je konsolidiranje zakona i stvaranje neovisnog i nepristrasnog pravnog sistema. Prvi dan strukturalnog dijaloga bio je na političkoj, dok je drugi dan bio na ekspertnoj razini. (www.dnevnik.ba, 06.06.2011).
U prvom krugu razgovora Štefan Fulle je istakao kako se cjelokupan proces oko reforme pravosuđa opisuje sintagmom „više EU u BiH“. Prvom sastanku su prisustvovali ministar pravde BiH Bariša Čolak, ministar sigurnosti BiH Sadik Ahmetović, predstavnici Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, direktor Direkcije za Evropske integracije BiH Nevenka Savić i ambasador BiH pri EU Osman Topčagić. Drugom sastanku su prisustvovali eksperti predloženi od strane svih nivoa vlasti u zemlji. (www.setimes.com, 15.06.2011).
Stavovi i mišljenja iznijeti na Strukturalnom dijalogu o pravosuđu
Evropska unija
Nezavisno od preporuka Evropske komisije za nastavak provođenja pravosudnih reformi, evropski komesar za proširenje Štefan Fülle je ministru pravde BiH Bariši Čolaku predao zaseban tehnički upitnik, a Bosna i Hercegovina je dužna do 31. augusta tekuće godine dostaviti odgovore na postavljena pitanja. Suština preporuka Evropske unije dostavljenih našoj zemlji, neophodnih za provođenje reforme pravosuđa, tiče se stava o apelacionom organu na državnoj razini, koji prema mišljenju EU mora da postoji makar u Sudu BiH. Evropska unija je sve nivoe vlasti u Bosni i Hercegovini upozorila na značaj efikasnog rješavanja neriješenih slučajeva, te je pozvala sudove i tužilaštva svih političko-teritorijalnih jedinica na procesuiranje ratnih zločina na transparentan i objektivan način. Ukazan je značaj koji Visoko sudsko i tužilačko vijeće ima u uspostavljanju vladavine prava (www.dnevniavaz.ba, 09.06.2011, 06:04).
Catherine Ashton, visoka predstavnica EU za vanjsku politiku, najavila je organizovanje posebnog odbora koji bi bio korak u pravcu rekonstruiranja (www.komentar.ba, 16.06.2011).
Bosna i Hercegovina
U Republici Srpskoj su nakon održanog strukturalnog dijaloga o reformi pravosuđa prevladavali oprečni stavovi vlasti i opozicije, ali su u ocjeni da će pravosudna reforma biti dug proces, gotovo svi saglasni. (www.tin.ba, 09.06.2011). Opozicija je ponovila stav kako je Republika Srpska za odustanak od najavljenog referenduma dobila reformu kroz koju bi Bosna i Hercegovina ionako trebala proći na njenom putu ka Evropskoj uniji, te je izraženo nezadovoljstvo što su sa EU pregovarali predstavnici državnih institucija, a ne isključivo predstavnici manjeg bh. entiteta. (Vukota Govedarica, šef kluba poslanika SDS-a u Narodnoj skupštini RS; Dragan Čavić, poslanik Demokratske partije, www.mojevijesti.ba, 08.06.2011, 17:01). Ova činjenica je dovela do marginalizacije delegacije iz Federacije. (Igor Radojičić, predsjednik Narodne skupštine RS, www.informer.ba, 08.06.2011, 08:45). Predstavnicima političkih partija iz Republike Srpske bitna je činjenica što u razgovorima o reformi pravosudnog sistema ne učestvuju predstavnici Suda i Tužilaštva Bosne i Hercegovine, OHR ili pojedine ambasade. (Igor Radojičić, predsjednik Narodne skupštine RS, www.sutra.ba, 01.06.2011, 17:05).
Za predstavnike političkih partija i instuticija, te za pojedince u Federaciji činjenica da dijalogom o pravosudnoj reformi prvog dana predsjedava ministar pravosuđa Bariša Čolak, a drugog dana tajnik u ministarstvu pravosuđa Bakir Dautbašić, predstavlja jasnu poruku kako su razgovori o reformi pravosuđa sa Evropskom komisijom „vraćeni na pravu adresu, u institucije Bosne i Hercegovine“. (Bakir Izetbegović, član Predsjedništva BiH, www.dnevni-list.ba, 07.07.2011, 10:31).
Ministar pravosuđa Bariša Čolak smatra kako se u provođenju pravosudne reforme mora pronaći rješenje kojim se ispunjava minimum standarda Evropske unije, a da se s druge strane osigura poštovanje Ustava i ustavnog sistema Bosne i Hercegovine sve dok se on ne promijeni. Mišljenja je kako se stvari vezane za pravosuđe ne trabaju mijenjati radikalno, bez provođenja ustavnih reformi. (www.komentar.ba, 16.06.2011).
Za i protiv osnivanja Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine
Nakon održavanja strukturalnog dijaloga o pravosuđu ostali su nepomirljivi stavovi vezani za mogućnost osnivanja Vrhovnog suda na državnom nivou. Dok za Republiku Srpsku pitanje oko osnivanja Vrhovnog suda BiH ne dolazi u obzir, federalna strana se čvrsto drži zahtjeva usmjerenog u ovom pravcu. Federalni ministar pravde Zoran Mikulić smatra kako Sud Bosne i Hercegovine ne može predstavljati ekvivalent vrhovnom sudu pošto on sudi samo prema Kaznenom zakonu BiH. (www.dnevniavaz.ba, 09.06.2011, 06:04). Predstavnici političkih partija iz RS-a jedinstveni su u mišljenju kako neće pristati na formiranje Vrhovnog suda BiH jer, kako kažu, to nije praksa niti u državama članicama Evropske unije. (Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, www.radiosarajevo.ba, 07.06.2011, 08:21).
Ukoliko Bosna i Hercegovina dostavi Evropskoj komisiji odgovore na tehnički upitnik do 31. augusta ove godine, strukturalni dijalog o reformi pravosuđa bi trebao biti nastavljen u septembru mjesecu na bazi upitnika. Slijedom te dinamike moglo bi se doći do prvog seta preporuka u oktobru, što se poklapa sa vremenom kada Evropska komisija radi godišnji izvještaj za Bosnu i Hercegovinu (www.sutra.ba, 06.07.2011, 19:02).
(pripremila Anida Ključanin)