Međunarodna zajednica: Krajem marta (29. i 30.) u Sarajevu su boravili politički direktori Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (Peace Implementation Council – PIC), dok su predstavnici odabranih institucija na nivou Bosne i Hercegovine prisustvovali dijelovima tog sastanka. Kraj sjednice završen je zaključkom da je ovo krucijalan period za BiH, te da postoje prilike za ubrzan napredak ka članstvu u EU i NATO-u.
Upravni odbor PIC-a je skrenuo pažnju svim stranama da svoje ponašanje usklade sa Općim okvirnim sporazumom za mir, ustavima i relevantnim zakonima, te naglasio da aktivnosti koje bi mogle predstavljati prijetnju ustavnom i zakonskom poretku BiH neće biti tolerisane. Naglasio je da aktivnosti oko najavljenog svehrvatskog sabora moraju biti u skladu sa Općim okvirnim sporazumom. Također, PIC je osudio sve javne izjave, a posebne one koje se odnose na postojanje i odgovornosti Suda i Tužilaštva BiH. Apelirano je na BiH da poduzme neophodne mjere kako bi Ustav bio usklađen sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, kao i da vlasti uspostave transparentan i efikasan mehanizam koji bi omogućio provođenje ustavne reforme. (www.vijesti.ba, 30. 03. 2011)
Bosna i Hecegovina: Predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) BiH Zlatko Lagumdžija je boravio u Washingtonu i tamo se sastao sa Jamesom Steinbergom, zamjenikom državnog sekretara SAD-a, i Philipom Gordonom, pomoćnikom državnog sekretara za evropska i evroazijska pitanja. Na sastanku je izražena opredijeljenost da se nakon formiranja Vlade FBiH formira vladajuća većina na državnom nivou. Sagovornici su saglasni da buduća vladajuća koalicija treba da ima za cilj da se u BiH ustavno uređenje učini efikasnijim i učinkovitijim, a u tom kontekstu Lagumdžija je izrazio opredjeljenje da se do kraja 2011. organizuje Dayton 2, u vidu međunarodne konferencije na kojoj bi međunarodna zajednica iznijela konkretan prijedlog poboljšanog ustavnog okvira.
Lagumdžija se također sastao sa senatorom Benjaminom Cardinom iz senatske Komisije za sigurnost i saradnju u Evropi i sa predsjednikom Nacionalne fondacije za demokratiju (NED) Carlom Gershmanom i izrazio je zahvalnost za angažman ove fondacije u našoj zemlji, a naročito na njihovom angažmanu u okupljanju vodećih stručnjaka za ustavno pravo. (www.source.ba, 06. 04. 2011)
Reakcije na „Dayton 2“:
Međunarodna zajednica: Kongresmen SAD Michael Turner smatra da je došao trenutak da SAD organizuju Dayton 2, istaknuvši da je zadaća SAD u BiH „da osigura međunarodnu podršku za ustavne promjene koje bi omogućile da BiH prvo postane članica NATO-a, a onda i EU“ (www.nezavisne.com, 06. 04. 2011). On je još prošle godine uputio pismo američkoj administraciji da organizira novu međunarodnu konferenciju na Balkanu. (Dnevni avaz, 12. 04. 2011, s. 9). Iz Ambasade SAD u Sarajevu je stigla poruka da takvo nešto ne dolazi u obzir jer nema saglasnosti sva tri konstitivna naroda. (www.dnevnik.ba, 06. 04. 2011).
Zamjenik pomoćnika državnog sekretara SAD Thomas Countryman je izjavio da SAD u ovom trenutku ne planiraju Dayton 2 , ali da se to u doglednoj budućnosti može desiti nakon formiranja vlasti, uz uslov zadržavanja najvažnijih principa Daytonskog sporazuma (Bosna i Hercegovina je jedna država sa dva entiteta i tri konstitutivna naroda). Dodao je da bi bilo dobro da se međunarodna zajednica ovaj put ne mora uključiti u mjeri kao prošli put. (www.depo.ba, 09. 04. 2011).
Bosna i Hercegovina: Sve stranke iz Republike Srpske su jednoglasno odbile ovu ideju, insistirajući da se poštuje Daytonski mirovni sporazum i Ustav BiH, koji je iz njega proizašao. SNSD-ov poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Dušanka Majkić je izjavila: „Nama je poznato da je takvu politiku započeo predsjednik Stranke za BiH Haris Silajdžić, nastavila SDA, a sada je učvršćuje Lagumdžija. On želi da se naprave ustavne promjene koje će omogućiti da se dođe do principa ′jedan čovjek jedan glas′, što znači ′preglasavanje i majorizaciju druga dva naroda”. (www.dnevnik.ba, 06.04.2011). Njen stav je da Daytonski mirovni sporazum pruža mogućnosti koje nisu do kraja iskorištene i izrazila je nadu da međunarodna zajednica i SAD, koje su „do sada favorizovale bošnjačku politiku i narod“, neće uvažiti ove zahtjeve. Izvršni sekretar SNSD-a Rajko Vasić smatra da Lagumdžija ovom inicijativom samo želi skrenuti pažnju s činjenice da je SDP eliminirao dva HDZ-a u vlasti u FBiH. Predsjednik SDS-a Mladen Bosić je stava da je „napravljena kriza s ciljem da se završi tako da BiH bude prekomponovana“. Dodao je da RS treba da izađe iz ove priče i da nema govora o Daytonu 2. Smatra da je jedino moguće govoriti o Washingtonu 2. Mišljenje predsjednika PDP-a Mladena Ivanića je da niko više ne želi da se bavi bilo kakvom vrste prekompozicije u BiH. Prema riječima Dragana Čavića, predsjednika Demokratske partije niko ne može organizovati Dayton 2 bez saglasnosti sva tri konstitutivna naroda u BiH i svih aktera ovog sporazuma. (www.dnevnik.ba, 06. 04. 2011).
Hrvatske stranke, koje su se u prošlosti zalagale za ovakvu vrstu inicijative, sada su apsolutno protiv, pošto su izgubile povjerenje u SDP i međunarodne institucije nakon formiranja vlasti u FBiH. HDZ 1990 je mišljenja da Dayton 2 nije Lagumdžijina ideja nego njegovih američkih sagovornika. Portparol stranke Veso Vegar je izjavio: „Ne znamo u kom smjeru bi išao taj Dayton 2 i koji mu je cilj, ali ako je Lagumdžiji prihvatljiv, onda pretpostavljamo da je u skladu sa konceptom države BiH koji on propagira, a to je građanska BiH uz dominaciju jednog naroda – onog najbrojnijeg.“ Međutim, kratko potom visoki zvaničnici HDZ-a 1990 i HSPBiH Martin Raguž i Josip Perić su za sarajevsko Oslobođenje izjavili kako je po njima neophodna reforma Ustava i da je Dayton 2 legitimna ideja. Raguž je izjavio kako je i HDZ 1990 prije više od dvije godine na sjednici Upravnog odbora PIC-a tražio organizovanje ovakve konferencije, te da se ova inicijativa ne treba izjednačavati ni sa jednom strankom. On je mišljenja kako je reforma postojećeg Ustava složeno pitanje koje, iako bi bilo najbolje da se riješi unutar BiH, samo po sebi povlači intervenciju međunarodne zajednice, koja je suodgovorna za postojeće stanje. „Promjena Daytona se trebala davno dogoditi … Smatram kako je funkcionalno Dayton danas u grobu, odnosno da je danas taj sporazum, brojnim uplitanjima kojekakvih visokih predstavnika međunarodne zajednice, ionako težak položaj hrvatskog naroda doveo u besmisao…“ izjavio je Perić. (Oslobođenje, 12. 04. 2011, s. 2).
Stav predsjednika HDZ-a Dragana Čovića : “(…)mi moramo uvažiti činjenicu da u BiH žive tri naroda i da jednakost tri naroda i svih građana mora biti osnova budućeg ustava kojeg sami moramo koncipirati. Tako da se ja ne uzdam ni u kakve nove Daytone ili bilo kakve utjecaje izvana (…)”. (www.hrvatska-riječ.com, 06. 04. 2011).
Bošnjačke stranke također nisu sigurne da je pravi trenutak za Dayton 2. Amir Zukić, generalni sekretar Stranke demokratske akcije (SDA) BiH, smatra da je „dogradnja Ustava BiH neophodna, ali to treba raditi kroz bh-institucije dok je podrška međunarodne zajednice dobrodošla, a time i SAD“. Dodaje da je za neki novi Dayton potreban i historijski trenutak. Na sličnom stavu stoji i Savez za bolju budućnost (SBB) BiH, a potpredsjednik Adnan Terzić ističe da je za novi ustav potreban tronacionalni odgovor unutar institucija sistema. (www.oslobođenje.ba, 07. 04. 2011). Visoki dužnosnik Stranke za BiH Adem Huskić smatra da u postojećem Ustavu postoji nekoliko stvari koje predstavljaju kočnicu ustavnoj reformi, kao i činjenica da hrvatski narod ne može ostvariti potpunu ravnopravnost, ali istovoremeno ističe da ovakva inicijativa nije moguća bez intervencije SAD (www.dnevni-list.ba, 08. 04. 2011). Asocijacija nezavisnih intelektualaca Krug 99 smatra da je Dayton 2 nepohodan, što je poručeno i sa redovne sesije na temu „Bosna i Hercegovina – pola godine poslije izbora“ održanoj 10. aprila u Sarajevu. Stav Kruga 99 je da se „Bosna i Hercegovina nalazi u kroničnim problemima koji korespondiraju nefunkcionalnošću Ustava iz doba Daytona, zbog čega je nužno organiziranje međunarodne konferencije Dayton 2, koja bi razmotrila i revidirala osnovne odredbe ustava u smislu njegovog poboljšanja i funkcioniranja države BiH“. (www.dnevniavaz.ba, 10. 04. 2011). Uvodničar sesije je bio Zlatko Lagumdžija koji je istakao da je ustavna refoma uslov za formiranje vlasti: „Najlogičnije i najpraktičnije je da koaliciju na državnom nivou naprave stranke koje čine većinu u entitetima, a ako postoji spremnost da se uđe u ozbiljnije ustavne reforme, nema razloga da tu ne budu uključeni SDS i dva HDZ-a”. (Nezavisne novine, 11. 04. 2011, s. 4). Utvrdio je dalje da Dayton 2 ne predstavlja negaciju Daytonskog sporazuma, te da mu cij nije pravljenje novog Ustava, crtanje novih karata i ukidanje bilo koga, nego jedino da se na evropskim ciljevima dođe do funkcionalne države. Lagumdžijinu izjavu oko formiranja vlasti oštro je kritikovao Rajko Vasić, izvršni sekretar SNSD-a, smatrajući da je Lagumdžijina kombinacija donijela potpunu nelegitimnost u FBIH, a da isto želi da postigne i na nivou države, te da želi da napravi razdor između SDS-a i SNSD-a. Veso Vegar, portparol HDZ 1990, smatra ispravnim formiranje vlasti na osnovu izbornih rezultata, te da je ono prethodni uslov za ustavnu reformu. (Nezavisne novine, 11. 04. 2011, s. 4).
U Sarajevu je 11. aprila održan naučni skup pod nazivom “Evropsko ustrojstvo Bosne i Hercegovine – politički, ekonomski, historijski i kulturni aspekt”. Organizatori su bili Asocijacija nezavisnih intelektualaca Krug 99, Hrvatsko narodno vijeće (HNV), Vijeće kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI) i Srpsko građansko vijeće (SGV). Sulejman Redžić, predsjednik Kruga 99, je stava da Daytonski sporazum ne treba razgrađivati nego revidirati, tako da pojedine odredbe pospješe funkcionalizaciju BiH, te da je za čitav proces ustavnih promjena nepohodno prisustvo međunarodne zajednice. Predsjednik HNV-a fra Luka Markešić smatra da bi BiH trebala da prihvati dijalog koji joj EU nudi. Prema prof. Mirku Pejanoviću iz SGV-a treba uvesti zajedničku odgovornost institucija EU i BiH za projekte reformi na čekanju. (Oslobođenje, 12. 04. 2011, s. 3).
Zlatko Lagumdžija se u Sarajevu na odvojenim sastancima sastao sa ambasadorima SAD i Ruske Federacije u BiH Patrickom Moonom i Aleksandrom Bocanom – Hrčenkom, te sa ambasadorima Norveške i Francuske u BiH. Na ovim sastancima Lagumdžija je ponovio da je SDP odmah spreman da formira reformsku vladu na nivou BiH, da bi najbolje bilo da vladajuća koalicija u RS i stranke potpisnice platforme formiraju vlast i da u tome mogu sudjelovati i dva HDZ-a i SDS ukoliko bi ta široka koalicija bila spremna na provođenje ustavnih promjena. (Oslobođenje, 13. 04. 2011, s. 3; www.sutra.ba 13. 04. 2011).
Upravni direktor EU za Balkan Miroslav Lajčak je 12. aprila u Briselu izrazio zabrinutost zbog događaja u Bosni i Hercegovini, najviše zbog neuključivanja dva HDZ-a u Vladu FBiH, te zbog izjava Milorada Dodika o referendumu o Sudu i Tužilaštvu BiH. Međutim ponovio je da je EU mišljenja da ne treba organizovati Dayton 2. Izvjestiteljica Evropskog Parlamenta za BiH Doris Pack, suprotno tome, smatra kako je neophodno uplitanje međunarodne zajednice, pa čak i Dayton 2. Za organizovanje međunarodne konferencije bio je i slovenski zastupnik Ivo Vajgl. (www.vecernji.ba, 13. 04. 2011).
Komisija EU: Predsjednik Evropske komisije Jose Manuel Barroso je 8. aprila posjetio Sarajevo. Iznio je stav da nije na EU da posreduje prilikom formiranja vlasti, jer je to isključivo odgovornost domaćih političkih čelnika. Pozvao je sve političke stranke na dogovor kako bi se okončao politički zastoj prisutan i šest mjeseci nakon izbora, istaknuvši da su za to potrebni „konstruktivni dijalog, konsenzus i poštovanje, odnosno vrijednosti na kojima je utemeljena EU“. (www.dnevni-list.ba, 09. 04. 2011).
Berlinski proces: Dnevni avaz izvještava da postoji mogućnost da Njemačka ponovo pokrene berlinski proces, razgovore među domaćim političarima uz kooperaciju kabineta kancelarke Angele Merkel. Naime, zvaničnici partija iz BiH su prije nekoliko sedmica otpočeli razgovore sa savjetnikom Angele Merkel Christophom Heusgenom oko uspostave vlasti na nivou BiH i oko promjene Ustava. Međutim, ovi pregovori su propali zbog neformiranja vlasti u Federaciji. Činjenica da je vlast napokon u FBiH formirana, da je Berlin ostavio otvorena vrata i ponudio daljnje posredovanje, prešutno odobravanje Washingtona i Moskve ovom činu, te da se detalji oko nastavka razgovora drže u tajnosti (što je u prvim kontaktima sa bh. političarima stavljeno kao uvjet za samo pokretanje procesa), ostavlja prostor nadanju za daljnji nastavak. (Dnevni avaz, 12. 04. 2011, s. 4). U pismu koje je Njemačka uputila članicama EU se između ostalog navodi da je u BiH neophodna promjena ali da Daytonski sporazum mora ostati osnova države. (www.nezavisne.com, 09. 04. 2011).
U Splitu je od 7. do 9. aprila, u organizaciji HKD „Napredak“ i Kršćanskog radničkog pokreta iz Italije, održana međunarodna konferencija „Proširenje Evropske unije na jugoistočnu Evropu – Socijalni dijalog kao stožer integracija i kohezije“. Na konferenciji se dosta vremena posvetilo i situaciji u Bosni i Hercegovini i njenim integracijskim procesima, a zaključak je kako su u BiH neminovne ustavne promjene, jer sa postojećim Ustavom nema izgleda za članstvo u EU. Data je podrška organiziranju Daytona 2 od strane međunarodne zajednice. (www.vijesti.ba, 10. 04. 2011). Predsjednik HKD „Napredak“ Franjo Topić u intervjuu za Dnevni avaz je podsjetio da je još i Richard Holbrooke, kreator Daytonskog sporazuma, rekao da je Dayton 2 neophodan. Po njemu bi Dayton 2 trebao donijeti novu organizaciju države, te da je primat ulazak BiH u NATO, što je mnogo jednostavnije nego ulazak u EU. Smatra kako bi Hrvati najviše trebali insistirati na Daytonu 2 pošto je „za najmalobrojniji narod najbitnije da institucije države budu kvalitetne“. (Dnevni avaz, 14. 04. 2011, s. 4).
Hrvatski narodni sabor: U Mostaru je 19. aprila održan Hrvatski narodni sabor (HNS) na kome je donesena odluka o osnivanju Glavnog vijeća HNS-a i usvojena je Rezolucija hrvatskog naroda u BiH. Rezolucija „osuđuje i odbacuje grubo gaženje izborne volje hrvatskog naroda u BiH iskazane na posljednjim općim izborima u listopadu 2010, na kojima je po drugi put većinskim bošnjačkim glasovima onemogućen izbor legitimnog hrvatskog člana u Predsjedništvo BiH“. U Rezulociji nadalje stoji da samo temeljita reforma Ustava, koja bi omogućila potpunu institucionalnu ravnopravnost i formiranje fedaralne jedinice s hrvatskom većinom, dolazi u obzir. (Dnevni avaz, 20. 04. 2011, s. 2). U medijima su se i prije samog održavanja pojavile osude ovog događaja. Lideri HSP-a BiH i NS-a Radom za boljitak Zvonko Jurišić i Jerko Lijanović su ovaj skup nazvali saborom dva HDZ-a, jer na njega nisu pozvani svi legitimno izabrani hrvatski zastupnici. (Oslobođenje, 21. 04. 2011, s. 2). Petar Milić, predsjednik Glavnog štaba HSP-a je izjavio da je Hrvatski sabor podvala i da je sazvan isključivo zbog neuspjeha HDZ-a da formira vlast u Federaciji. (Oslobođenje, 19. 04. 2011, s. 5). Valentin Incko, visoki predstavnik i specijalni predstavnik EU, je naglasio da nijedna stranka ili pojedinac nemaju isključivo pravo da predstavljaju bilo koji konstitutivni narod: „Ono što je potrebno više nego ikad je iskren dijalog širom političkog spektruma u okviru institucija ove zemlje koje imaju mandat da usvajaju i provode promjene. Era paralelnih institucija je iza nas. Jedino mjesto da se donesu promjene jeste unutar nadležnih institucija ove zemlje”. (Oslobođenje, 21. 04. 2011, s. 3). Zvanični stav predstavnika političkih partija iz RS-a jeste kako nemaju ništa protiv entiteta sa hrvatskom većinom unutar Federacije dok god se tim zahtjevima ne dira u Republiku Srpsku. Predsjednik Demokratskog narodnog saveza (DNS) Marko Pavić je izjavio da je to stvar Washingtonskog sporazuma i ne zadire u temeljne principe Daytona i Ustava Bosne i Hercegovine. (www.vijesti.ba, 19. 04. 2011).
Entitetski referendum o državnim institucijama: Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, je kako je i ranije najavljivao u svim medijima i na što su mjesecima unazad upozoravali brojni analitičari, na posebnoj sjednici Narodne skupštine RS (NSRS), održanoj 13. aprila, predložio raspisivanje referenduma o ustavnosti rada Suda i Tužilaštva BiH, za što je dobio jednoglasnu podršku Senata RS. Iako je sam Dodik više puta govorio da će se referendumsko pitanje odnositi na rad Suda i Tužilaštva, ono je preformulisano i glasi: Da li podržavate nametnute odluke Visokog predstavnika, posebno one o Zakonu o sudu i tužilaštvu BiH. Na sjednici Senata je donesen zaključak kako Sud i Tužilaštvo nisu institucije osnovane Daytonom nego predstavljaju izraz “voluntarističke odluke visokog predstavnika za BiH koji se pozivao na Bonska ovlaštenja”. Prije održavanja sjednice Narodne skupštine RS Dodik je izjavio: “Narodnoj skupštini ću predložiti zaključak kojim se konstatuje da RS nikada nije dao saglasnost na osnivanje Suda i Tužilaštva BiH. Predložiću i zaključak kojim NSRS odbacuje sve odluke nametnute od visokog predstavnika, te da Narodna skupština ne može da amnestira odluku o osnivanju Suda i Tužilaštva BiH”. (Oslobođenje, 13. 04. 2011, s. 2). Dodik je na sjednici izjavio da su Sud i Tužilaštvo BiH osnovani i djeluju protivno interesima srpskog naroda, te je dodao kako je državni sud prekršio član 11 Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima što se, prema njegovim riječima, može vidjeti iz analize etničke strukture lica osuđenih za ratne zločine. Poslanik SDP-a BiH je istakao kako bi se referendum o pitanju Suda i Tužilaštva BiH trebao održati na državnom nivou, a Dodik je na to odgovorio kako „nema referenduma na nivou BiH niti se može desiti ni po jednom pitanju“. (Oslobođenje, 14. 04. 2011, s. 3).
Narodna skupština RS je usvojila odluku o raspisivanju referendum sa 66 glasova za, dva glasa protiv (poslanici SDP-a BiH) i sedam ih je bilo uzdržano (poslanici PDP-a i Demokratske partije). U prijedlogu odluke stoji da se kao dan održavanja referenduma određuje prva sedmica po isteku 45 dana od dana stupanja na snagu odluke i da se raspisuje na cijelom teritoriju Republike Srpske. (www.otvoreno.ba, 13. 04. 2011). Usvojena odluka o raspisivanju referenduma je potom postala predmet odlučivanja u Vijeću naroda, a Predsjedništvu ili klubovima Vijeća naroda je ostavljen rok da do 21. aprila donesu odluku da li će pokrenuti mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa. (www.vijesti.ba, 18. 04. 2011). Međutim, Klub Bošnjaka u Vijeću naroda RS, suprotno svim očekivanjima, nije pokrenuo mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa. Tako umjesto da se referendum održi na jesen, zbog procedura koje su neophodne u slučaju pokretanja zaštite vitalnog nacionalnog interesa, planira se da bude održan u mjesecu junu. Klub Bošnjaka je mišljenja kako entitet nema ovlasti da odlučuje o pitanjima koja su u isključivoj nadležnosti Bosne i Hercegovine i visokog predstavnika te zbog toga smatraju nepotrebnim ulaganje veta. Umjesto toga pozvali su visokog predstavnika Valentina Incka da iskoristi Bonske ovlasti i poništi odluku o referendumu. „Jasno je da ni Ustavni sud RS nema nikakvih nadležnosti da odlučuje o pitanjima koja su u nadležnosti Bosne i Hercegovine i visokog predstavnika. Zaključci NSRS predstavljaju direktno rušenje Daytonskog sporazuma, zbog čega pozivamo visokog predstavnika da u skladu sa svojim ovlašćenjima poništi odluku o raspisivanju referenduma u RS i zaključke NSRS i sankcioniše one koji su ovakvim delovanjem doveli u pitanje Daytonski sporazum“ rekao je predsjednik Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS Mujo Hadžiomerović. Izbjegao je odgovor na pitanje da li će predstavnici Bošnjaka u slučaju da odluka o referendumu bude provedena tražiti zaštitu Ustavnog suda BiH. (www.mojevijesti.ba, 24. 04. 2011). Poslije neulaganja veta od strane Bošnjaka, predsjedavajući Vijeća Naroda RS Momir Malić je izjavio kako nakon te činjenice ne postoje nikakve formalne smetnje za raspisivanje referenduma. Također je rekao kako nije iznenađen ovim razvojem događaja pošto su bošnjački predstavnici već stavljali veto na sam Zakon o referendum što je Ustavni sud RS odbacio i smatra da zbog straha u isti ishod pozivaju viskog predstavnika na djelovanje. (www.mojevijesti.ba, 24. 04. 2011).
U Službenom glasilu RS-a od 27. 04. 2011 i službeno je objavljena odluka o raspisivanju referenduma, a V.d. direktora Službenog glasnika RS-a Proko Dragosavljević je potvrdio za Dnevni avaz da će referendum biti održan u prvoj sedmici nakon što prođe 45 dana od dana objavljivanja odluke u Službenom glasniku, te da bi trebao biti raspisan oko 12. juna. Odmah nakon toga Ured visokog predstavnika je pozvao Milorada Dodika da vlasti RS-a povuku ovu odluku i da međunarodna zajednica neće tolerisati radnje koje predstavljaju direktan atak na Daytonski sporazum. (Dnevni avaz, 28. 04. 2011, s. 8). Nakon ignorisanja ovog poziva visoki predstavnik je, prema najnovijim saznanjima do kojih je novinska agencija Srna uspjela doći u diplomatskim krugovima u Sarajevu, odlučio da poništi odluku o referendumu i kazni nosioce najvažnijih državnih i političkih lidera ovog eniteta. Svoju odluku o poništavanju referenduma će objaviti u Službenom glasniku BiH, te joj na taj način dati pravosnažnost, svjestan činjenice da njegove odluke neće biti objavljene u Službenom glasniku RS. (www.mojevijesti.ba, 02. 05. 2011). Kako je najavljeno iz Ureda visokog predstavnika, odluka o referendumu će biti donesena 4. maja, za kad je zakazana sjednica Savjeta za impelementaciju mira. (www.dnevniavaz.ba, 02. 05. 2011).
Reakcije na referendum:
Međunarodna zajednica: I prije nego što je Milorad Dodik počeo najvljivati referendum u RS-u, Patrick Moon, ambasador SAD u BiH je na predavanju na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu 7. aprila podvukao da otcjepljenje bilo kog dijela Bosne i Hercegovine ne dolazi u obzir i da je to neustavan čin. (Dnevni avaz, 08. 04. 2011, s. 9). Prvi zamjenik visokog predstavnika u BiH Roderick Moore je mišljenja kako referendum u RS neće rezultirati ničim neočekivanim, jer unutar same međunarodne zajednice nema nikakve sumnje u pogledu ustavnosti Suda i Tužilaštva BiH, ali kako će ovo utjecati na stav međunarodne zajednice u pogledu opstanka OHR-a i njegove uloge. (www.mojevijesti.ba, 15. 04. 2011). Visoka predstavnica Evropske unije za vanjsku politiku i sigurnost i potpredsjednica Evropske komisije Catherine Ashton izjavila je kako EU podržava rad državnog suda i tužilaštva i da je protiv referenduma u manjem entitetu. Smatra kako jednostrane odluke ne mogu doprinijeti napretku zemlje i potrebnim reformama (Dnevni avaz, 16. 04. 2011, s. 4). U Deklaraciji članova Odbora predstavnika međunarodnih organizacija (Vijeće Evrope, Ured rezidentnog koordinatora UN-a, NATO, EUFOR, OSCE, Delagacija EU, EUPM, UNHCR i Tužilaštvo MKSJ) insistira se na poštivanju Daytonskog sporazuma i navodi se da bi referendum predstavljao opasno nazadovanje u smislu ostvarivanja potrebnih uvjeta za priključenje EU i NATO-u. Također stoji da su tvrdnje o nezakonitosti državnog pravosuđa neosnovane (Dnevni avaz, 16. 04. 2011, s. 4). Ambasadori država članica Vijeća za implementaciju mira (PIC), sa izuzetkom Rusije, su najoštrije osudili usvojenu odluku o raspisivanju referenduma u RS i svaki slučaj podrivanja pravosudnih institucija ili osporavanje njihovog legitimiteta. (Dnevni avaz, 16. 04. 2011, s. 4). Rukovodstvo Partije Evropskih Socijalista (PES) je odluku o raspisivanju referenduma u RS okarakterisalo kao neodgovornu i avanturističku. (www.bljesak.info, 14.04.2011).
Ured za odnose sa javnošću Ambasade SAD-a u BiH je izjavio kako SAD najoštrije osuđuje sve aktivnosti u RS oko referenduma i da smatra kako su one „nezakonite, antidaytonske i očigledno izvan nadležnosti Narodne skupštine RS“. Čvrsto vjerujemo da poštivanje Državnog suda i Ureda državnog tužioca jeste osnovna komponenta održavanja pravne države. Bilo kakvo djelovanje protiv državnih pravosudnih institucija, uključujući i provođenje referenduma, dovodi u pitanje iskrenost političkih lidera Republike Srpske u vezi sa kretanjem ka evroatlanskim integracijama“. (www.radiosarajevo.ba, 14. 04. 2011).
Thomas Countryman, zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara, smatra kako odluka Skupštine RS-a predstavlja direktan napada na Daytonski ustav, državu, njeno postojanje, nadležnost i legitimnost. Rekao je kako postoje načini za rješavanje ovih tipova problema, koji uključuju pregovore i razgovore u državnim i pravosudnim institucijama, što ovdje nije bio slučaj. Istakao je kako SAD, EU i drugi članovi Savjeta za provođenje mira (PIC) razmatraju dalje korake o ovom pitanju. (www.studio88.ba, 15.04.2011). Zamjenik šefa izaslanstva EU u BiH Renco Davidi je saopćio da će EU reagirati ako održavanje referenduma bude direktno utjecalo na rad institucija na nivou Bosne i Hercegovine. Na sastanku sa Dodikom je rekao kako je održavanje referenduma u ovakvim političkim okolnostima vrlo iritantno. Izrazio je nadu da će bh. političari dijalogom i dogovorom riješiti nastalu situaciju. (www.mojevijesti.ba, 20. 04. 2011). Izvjestiteljica Evropskog parlamenta za BiH je izjavila kako je ovo stanje rezultat nepostojanja jakog utjecaja međunarode zajednice i EU u regiji i pozvala je EU da reaguje pošto „Evropska komisija ima instrumente da pokaže kako RS nije država, nego dio države“, i da taj stav moraju zauzeti i šefica evropske diplomatije Chatherine Ashton i predsjednik Komisije Jose Manuel Barroso. (www.dnevni-list.ba, 15. 04. 2011). Zastupnik u Evropskom parlamentu Jelko Kacin je mišljenja da će Evropska Unija u skorije vrijeme razmatrati odluku RS-a da raspiše referendum i da je ova aktivnost za nju neprihvatljiva. (www.bitno.ba, 19. 04. 2011). Ambasador Rusije u BiH Aleksandar Bocan Hrčenko je izjavio kako referendum u RS nije u direktnoj protivrječnosti sa Ustavom BiH i da zbog toga Rusija nema obavezu da pruži podršku bilo kakvim akcijama ukoliko visoki predstavnik odluči da iskoristi bonske ovlasti. (Oslobođenje, 27. 04. 2011, s. 7).
Bosna i Hercegovina: Mladen Ivanić, predsjednik PDP-A, stranke koja je bila suzdržana pri glasanju o odluci o raspisivanju referenduma, je izjavio kako smatra da ovo pitanje može dovesti to eskalacije fizičkih sukoba i pogoršanja sigurnosti u Republici Srpskoj, te da će se sada „kriza iz FBiH ponovo vratiti u RS i da će PIC i međunarodna zajednica bez ikakve potrebe udariti po RS“. Također smatra da bi za RS najbolje bilo da se odluka o referendumu stavi van snage. (Dnevni avaz, 16. 04. 2011, s. 4). Ministar pravosuđa RS-a Džerad Selman smatra kako odluka o raspisivanju referenduma spada u nadležnost tog bh. entiteta i da su neutemeljene tvrdnje međunarodne zajednice i političara iz Federacije kako je ona antidaytonska i antiustavna. (www.večernji.ba, 17. 04. 2011). Rajko Kuzmanović, predsjednik Udruženja pravnika Republike Srpske je rekao kako odluka o raspisivanju referenduma ne predstavlja akt za otcjepljenje, niti je protivustavna. „U ovom aktu nema nikakvih prekršaja i nikakvih povreda Ustava i zakona i smatram da međunarodna zajednica nema snage, niti može reći da treba zabraniti održavanje referenduma, jer bi time zabranila najdemokratskiju instituciju koja postoji na svijetu“. (www.24sata.info, 17. 04. 2011). Zvonko Jurišić, predsjednik Hrvatske stranke prava (HSP)BiH je na press-konferenciji održanoj u Mostaru 18. aprila izjavio kako Milorad Dodik i Dragan Čović „otvoreno rade na disoluciji, podjeli i razvaljivanju Bosne i Hercegovine“ i na ukidanju pravosudnih institucija na državnom nivou, jer bi se one, prema navodima Jurišića, u budućnosti trebale baviti njihovim nedjelima. (www.blogger.ba, 18. 04. 2011). Stranka za Bosnu i Hercegovinu smatra kako se u jednom dijelu Bosne i Hercegovine ne može raspisivati referendum koji se odnosi na rad cjelokupnog državnog pravosuđa, te navodi kako “vladajuće strukture u RS na taj način nastavljaju sa podrivanjem države i njenih legalnih institucija“. (www.hercegovina.info, 14. 04. 2011).
SDP BiH je reagirala i na odluku Narodne skupštine RS-a u saopštenju za javnost od 14. aprila: „Jučerašnji zaključci Narodne skupštine RS su novi pokušaj rušenja ustavnog poretka Bosne i Hercegovine. Ovim zaključcima Milorad Dodik i SNSD pokušavaju da krizu u BiH prodube da bi skrenuli pažnju sa socijalne i ekonomske situacije u RS, za koju su odgovorni […] očekujemo brzu reakciju OHR-a i Vijeća za implemenataciju mira koji, u skladu sa svojim obavezama proisteklim iz Daytonskog sporazuma, moraju spriječiti pokušaj jednostranog rušenja ustavnog poretka i ugrožavanje sigurnosti građana BiH“. Oni su također podsjetili da je zakonodavno tijelo RS-a i u maju 2009. godine donijelo slične zaključke koje je OHR poništio. (www.sdp.ba, Centar za informisanje SDP BiH, 14. 04. 2011). Potpredsjednik Narodne skupštine RS-a Ramiz Salkić smatra kako cilj referenduma u RS nije reforma pravosuđa nego „potpuna destrukcija i dokidanje države BiH“, te da se po ovom pitanju malo šta može očekivati od međunarodne zajednice. Šef kluba poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini RS-a Zoran Đerić je izjavio kako je referendum nepotreban i da ovim putem vlast skreće pažnju narodu sa stvarnih problema, odnosno sve težih socijalno-ekonomskih problema u RS. I predsjednik Demokratske partije Dragan Čavić, koji nije glasao za raspisivanje referenduma, je sličnog mišljenja. (www.sda.ba). Bošnjački član Predsjedništva Bakir Izetbegović je mišljenja kako su u Bosni i Hercegovini više ni o jednom pitanju ne smije odlučivati referendumom jer to samo donosi destabilizaciju situacije (www.bitno.ba, 19. 04. 2011) i podsjetio je, kao i mnogi drugi funkcioneri ovih dana, da je „Zakon o državnom sudu i tužilaštvu potvrđen u Parlamentarnoj skupštini BiH, da su sve izmjene tog zakona inicirane od Vijeća ministara BiH, te da su u tim tijelima zastupljeni i predstavnici RS-a, koji su, također za to glasali“ (Oslobođenje, 15. 04. 2011, s. 2). Predsjednik SDA Sulejman Tihić referendumsko pitanje ocjenjuje najtežim napadom na Bosnu i Hercegovinu od Daytona. On je u intervjuu za Oslobođenje povodom ovog pitanja izjavio: „To je u prvom redu atak na Daytonski sporazum, negiranje Daytonskog sporazuma, atak na institucije vladavine prava – Sud BiH, Tužilaštvo BiH, OSA, SIPA… (…) Očekujemo da međunarodna zajednica i OHR reaguju i to sankcionišu, da ponište odluku i sankcionišu višegodišnje antidaytonsko djelovanje pojedinaca u RS-u. Ovo je prešlo svaku mjeru“. (Oslobođenje, 15. 04. 2011, s. 5).
Zaključci javne diskusije održane u Sarajevu 21. aprila pod nazivom „Budućnost Suda i Tužilaštva Bosne i Hercegovine: procesuiranje ratnih zločina i organiziranog kriminala“ su da je budućnost državnog suda i tužilaštva neupitna, kako je naglasila i predsjednica Suda BiH Meddžida Kreso. Ona je rekla da kritika na rad ovih institucija mora da bude objektivna, argumentovana i odgovorna i odbacila je navode RS-a da je Sud BiH neustavna institucija. Potpredsjednik Ustavnog suda FBiH i ad hoc sudija Evropskog suda za ljudska prava Faris Vehabović je istakao činjenicu da je Ustavni sud BiH u više navrata odlučivao o ustavnosti zakona o Sudu i Tužilaštvu BiH i pri tom donio presudu da su u skladu sa Ustavom BiH. (Oslobođenje, 22. 04. 2011, s. 3).
Analitičari u Bosni i Hercegovini pitanje referenduma u RS-u vide kao direktni udar na državu i njene institucije i mišljenja su kako je intervencija međunarodne zajednice neophodna. Kasim Trnka smatra da su odluke o osnivanju Suda i Tužilaštva BiH ratificirane u Parlamentarnoj skupštini uz podršku iz RS-a i da se samim tim mogu mijenjati samo u toj instituciji. (www.radiosarajevo.ba, 14. 04. 2011). Politička analitičarka Tanja Topić u referendumu vidi paravan za ekonomsko stanje u kojem se manji bh. entitet našao: „Politički akteri vrlo dobro znaju da je upravo to pitanje i ta problematika ono oko čega je najlakše homogenizovati etničku grupu iz koje dolaze i upravo na tom stalno držati političke tenzije”. (www.port.ba, 14. 04. 2011).
Međunarodna krizna grupa je navela kako pitanje referenduma ne treba shvatati previše ozbiljno jer se postojanje državnog suda i tužilaštva ne može osporiti „ničim, pa ni referendumom“. Analitičar ove grupe Marko Prelec je rekao: „Jasno je da međunarodna zajednica stoji iza tog suda. On je izglasan u skupštini BiH normalnim putem, i takav sud treba da postoji, čak u RS postoji, svaki nivo države mora imati i pravosudnu vlast. Referendum u RS je savjetodavnog karaktera i treba to protumačiti kao jedan politički čin gdje predsjednik RS i Narodna skupština traže oblik političke podrške za dalje pregovore oko procesa ustavne reforme, državne reforme BiH“. (www.radiopraca.ba, 14. 04. 2011).
Karađorđevo: Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Nebojša Radmanović, Bakir Izetbegović i ®eljko Komšić su 26. aprila učestovovali na trilateralnom sastanku šefova država BiH, Srbije i Turske, koji je održan u Karađorđevu u Srbiji. Jedno od pitanja o kojem su razgovarali je i referendum u RS. Predsjednik Republike Srbije Boris Tadić je tom prilikom izjavio kako Srbija nikada neće podržati nijednu odluku koja bi vodila podjeli Bosne i Hercegovine i dovela u pitanje njen integritet i još jednom je ponovio kako Srbija poštuje Daytonski sporazum. (Oslobođenje, 27. 04. 2011, s. 2 i 3). Međutim, ministar vanjskih poslova Srbije Vuk Jeremić je prilikom posjeta Banjoj Luci 15. aprila izjavio kako podrška Srbije „demokratski donesenim odlukama institucija RS koje su u skladu sa zakonima i Ustavom BiH“ ne treba da predstavlja problem ni za koga. (Dnevni avaz, 24. 04. 2011, s. 4).
Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović je rekao kako je referendum u Republici Srpskoj unutrašnje pitanje Bosne i Hercegovine, ali kako smatra da se takve odluke trebaju donijeti samo konsenzusom sva tri konstitutivna naroda, u oba entiteta. (Dnevni avaz, 28. 04. 2011, s. 11).
U Bosni i Hercegovini podijeljena su mišljenja oko sastanka u Karađorđevu. Hasan Muratović, bivši predsjednik bh. vlade i ambasador u Hrvatskoj, kaže kako je dobro da se Bosna i Hercegovina i Srbija sastaju, ali da BiH treba biti oprezna pošto je Srbiji cilj da se Evropskoj uniji pokaže u pozitivnom svjetlu. Šaćir Filandra smatra kako se ne može očekivati od Srbije da se udalji od politike koju zagovara Republika Srpska jer je to, po njegovim riječima, zapravo njena politika. (Dnevni avaz, 28. 04. 2011, s. 8 i 9).
FBiH je odlučila ne šutjeti na napade koji dolaze iz drugog entiteta i tim povodom su oba doba Parlamenta FBiH na vanrednoj sjednici održanoj 27. aprila usvojila Deklaraciju o opredijeljenosti za evroatlanske integracije, vladavinu prava, ravnopravnost konstitutivnih naroda i ostalih, te dosljedno provođenje Daytonskog mirovnog sporazuma. Deklaracija, između ostalog, sadrži podršku reformama u cilju ispunjavanju obaveza BiH na njenom putu ka evroatlanskim integracijama, osuđuje napade na državni sud i tužilaštvo i sve institucije koje provode vladavinu prava, zalaže se za ustavne promjene. Apelovalo se na visokog predstavnika da aktivno provodi preostale odredbe Ustava i da poništi odluke koje su s njim u suprotnosti i kazni odgovorne. (Dnevni avaz, 28. 04. 2011. s. 9).
Miroslav Lajčak, izvršni direktor za Evropu i Centralnu Aziju pri zajedničkoj službi vanjskih poslova EU, je 28. aprila doputovao u dvodnevnu posjetu Bosni i Hercegovini. Poručio je da Evropska unija od BiH očekuje brzo formiranje vlasti na državnoj razini. Podsjetio je javnost na svoju posjetu od prije dva mjeseca kada je bh. lidere informisao o strategiji EU za BiH i o tome kakva je vizija EU o njenoj budućnosti. U međuvremenu je Evropska unija ispunila svoj dio i u martu su doneseni novi strateški zaključci o BiH i završeni su svi poslovi oko imenovanja novog šefa delegacije EU u BiH, a da se u BiH od tada ništa pozitivno nije desilo. Osvrnuo se i na odluku Narodne skupštine RS o referendumu, ocjenjujući je kao neodgovornu i lošu. Rekao je kako EU očekuje od visokog predstavnika da riješi ovu situaciju u čemu će mu pružiti neophodnu podršku. (www.vijesti.ba, 28. 04. 2011). Po ovom pitanju Lajčak se sastao i sa Miloradom Dodikom pokušavajući ga odgovoriti da odustane od ideje o referendumu. To se nije desilo, jer je Dodik bio odlučan u stavu da je to legitimna odluka Narodne skupštine. Lajčak nije htio govoriti o eventulanim sankcijama, jer je po njemu to pitanje za Incka. Dodik je dao do znanja da ukoliko dođe do sankcija ili poništavanja odluke o refrendumu, RS ima plan, ne želeći precizirati o kakvom planu je riječ. (www.otvoreno.ba, 29. 04. 2011).
(pripremila Anida Ključanin)