Vjerska obilježja u sudovima, da ili ne?

Pitanje se postavilo u BiH nakon zaključka VSTV-a kojim je od rukovodioca pravosudnih institucija zahtijevano da se svim zaposlenim skrene pažnja na zabranu nošenja vjerskih obilježja. VSTV je de facto naložio da se sudske instance pridržavaju pozitivnih zakonskih propisa kako bi se osiguralo da se u sudnicama ne ističu vjerska, etnička ili politička obilježja. Negativne reakcije su uslijedile iz Islamske vjerske zajednice, zatim u pojedinačnim stavovima intelektualaca i javnih radnika i iz dijela nevladinih organizacija. Iza njih su slijedili analogni zahtjevi Predstavničkog doma federalnog parlamenta i niza političkih stranaka da VSTV odustane od zaključka. Sarajevski otvoreni centar se obratio žalbom instituciji ombudsmena zbog toga što u zaključku VSTV-a  vide indirektnu diskriminaciju muslimanki koje nose hidžab/maramu. U biti radi se o pitanju mjere bosanskohercegovačke sekularnosti i, inače, simboličkog značaja vjerske prisutnosti u sudovima sekularne države. Fondacija CJP želi unijeti više svijetla u pravnu dimenziju isticanja vjerskih obilježja u sudnicama i i zgradama suda. Analiza predsjednika Upravnog suda u Zagrebu, Andreja Abramovića, donosi uvide u problem i specifičan pristup suca jednog hrvatskog suda. Rad se može preuzeti ovdje.

Go to top